Crvene kokošije grinje su ektoparaziti i parazitiraju na preko 30 vrsta peradi i ptica.
To je ekonomski najznačajnija i najrasprostranjenija grinja (tekut) domaće peradi.
Perad na kojima parazitira crvena kokošija grinja (Dermanyssus gallinae) se tokom noći učestalo češa. Osim toga je i nemirna, gubi na težini, a smanjuje i proizvodnju jaja.
Ova grinja boravi na domaćinu samo dok se hrani, odnosno sisa krv. Pošto se stalno kreće (sa domaćina na opremu i objekte i obrnuto) i skriva, teško se suzbija.
Crvena kokošija grinja sve češće prisutna u živinarstvu
Crvena kokošija grinja (tekut) predstavlja veliki problem u živinarstvu, posebno što nanosi štete u proizvodnji jaja i mesa, i zato što je borba za njeno uništenje u objektima veoma dugotrajna i teška.
Nalaze se u zapatima živine koja se gaji u ekstenzivnim uslovima, međutim, danas su sve češće prisutne u intenzivnim sistemima, pa i u kaveznom.
U poređenju sa ostalim ektoparazitima, kao što su krpelji, vaške i muve, grinje se smatraju najštetnijim parazitom, naročito kada su u pitanju kokoši nosilje.
Parazit je aktivan noću, kada se pripoji uz životinju i sisa krv, a u toku dana se krije na različitim mJestima u objektu – u rupama, pukotinama i međuprostorima u objektu, na kavezima i u opremi. To predstavlja problem u borbi protiv crvene grinje, jer ona migrira sa životinja na opremu i ne može se mnogo postići tretmanom same životinje.
Pored toga, crvena kokošija grinja može veoma dug period da izdrži bez hrane i bez domaćina, pa ona preživljava u objektu čak i kada se jato iseli i kada se napravi pauza. Ako se objekat ne istretira pravilno, postoje uslovi da se odmah inficira i naredno jato.
Ono što kod kokoši nosilja pogoršava problem je to što one veoma dugo ostaju u objektu jer ciklus traje godinu dana, što omogućuje grinjama da se razmnože u velikom broju. Prenamnoženosti doprinosi i relativno kratak ciklus razvoja grinje kojoj je potrebno 7-14 dana da se razvije iz jaja u odraslu formu. U uslovima povećane temperature (25-30 ºC) i vlažnosti vazduha (60-70 %), taj proces može biti i kraći.
Suzbijanje kokošije grinje
Tretmani za suzbijanje kokošije grinje se dijele na konvencionalne i alternativne.
Konvencionalni preparati
Konvencionalni tretmani obuhvataju preparate na bazi organofosfata, karbomata i piretroida, ali njihovo dejstvo nije uvjek delotvorno jer su paraziti razvili određeni stepen otpornosti na preparate, pa nisu tako efikasni. Loše doziranje i pogrešna aplikacija preparata samo doprinosi stvaranju rezistencije.
Doze ne smiju biti previsoke jer predstavljaju rizik za zdravlje živine, a može doći i do pojave rezidua u jajima i mesu.
Neke od preporuka:
– Ne koristiti konstantno isti preparat.
– Za pojedine proizvode važan je test rezistencije
– Preparate upotrebljavati odgovorno, prema uputstvu proizvođača.
– Pažljivo tretirajte objekte, uključujući sva mjesta gde grinje mogu da se zavuku.
– Kad god je moguće, aplicirajte preparat u toku noći, kada grinje izlaze iz svojih skloništa.
Alternativni tretmani
Esencijalna ulja dobijena iz timijana, bijelog luka i čaja imaju toksično dejstvo na kokošije grinje. Iz tog razloga, mnogi preparati na bazi esencijalnih ulja koji se apliciraju putem hrane ili vode, pojavljuju se na tržištu.
Negativna nuspojava može biti pad nosivosti i pojava stranog mirisa u jajima
Biološki pesticidi kao što je Spinosad, koji su se koristili u borbi protiv grinja u biljnoj proizvodnji, takođe imaju dobru reputaciju u upotrebi u živinarstvu.
Upotreba tzv. „grinja predatora“ je novi metod. Kao prirodni neprijatelji crvenih grinja, ovi predatori su sposobni da se bore i da unište crvene grinje, ali ovaj metod zahtjeva izvesno iskustvo, znanje i vještinu.
Toplotni tretmani
Zagrijavanje objakata na 60 ºC u trajanju od dva sata ili na 45 ºC na duži period, naravno, poslije iseljenja jata, često se primjenjuje.
Tretman se mora primjenjivati pažljivo, pod stručnim nadzorom, uz opreznost da previsoka temperatura ne ošteti neke plastične dijelove opreme.
Tretman niskim temperaturama uz pomoć tečnog azota ili suvog leda je još u eksperimentalnoj fazi, jer je ovaj metod suviše skup i nije pogodan za komercijalnu primjenu.
Izvor: Duška Petrović, dipl. inženjer poljoprivrede Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije.
PROČITAJTE:
Zašto kokoške jedu svoja jaja i kako to da spriječite
7 čudnih znakova koji ukazuju da su kokoške bolesne
