Bolesti zelene salate – Jedno od gljivičnih oboljenja koje može ugroziti proizvodnju je plamenjača, dok se siva trulež redovno javlja u zatvorenom prostoru, a bijela trulež u vrijeme formiranja glavice.
Zelena salata je povrtarska kultura kratke vegetacije. Povrće koje se koristi u svježem stanju. Gaji se na otvorenom, a na našem području dominira plastenička proizvodnja salate.
Plamenjača se može javiti u svim fazama razvoja salate
Jedno od gljivičnih oboljenja koje može ugroziti proizvodnju je plamenjača, koja se može javiti u svim fazama razvoja salate. Prouzrokovač oboljenja je gljiva Bremia lactuca. Patogen se održava u zaraženim biljkama i u biljnim ostacima. Kotiledoni listovi mladih biljaka mogu biti potpuno zahvaćeni i prekriveni konidioforama i konidijama gljive, uslijed čega napadnute biljke brzo propadaju. Na listovima starijih biljka uočavaju se svjetlo zelene do žute uglaste pjege, oivičene lisnim nervima.Pjege vremenom poprimaju smeđecrvenu boju. Sa naličja listova, u okviru pjega, u uslovima vlažnog vremena, nastaje bjeličasta prevlaka koja predstavlja reproduktivne organe gljive. Uslovi povećane vlage pogoduju razvoju plamenjače. Zbog pojave bolesti smanjen je kvalitet i prinos biljaka.
Siva trulež se redovno javlja u proizvodnji salate u zatvorenom prostoru
Botrytis cinerea prouzrokovač sive truleži izaziva značajne štete na velikom broju gajenih biljaka u voćarskoj, vinogradarskoj i povrtarskoj proizvodnji. Redovno se javlja u proizvodnji salate u zatvorenom prostoru u svim fazama razvoja biljaka, od rasada do krajnjeg proizvoda. Za razvoj bolesti odgovara visoka vlažnost vazduha, te je provjetravanje plastenika od velikog značaja kako bi se smanjila vlažnost. Prvi simptomi manifestuju se u vidu vodenastih pjega u osnovi lista. Pjege postaju hlorotične i prekrivene sivom micelijom gljive. Infekcija se obično ostvaruje na mjestima oštećenja lista. Jako zaražene biljke nastanjuju saprofitne bakterije te se unutrašnji listovi pretvaraju u sluzastu masu. Gljiva se održava u zemljištu i u zaraženim biljnim ostacima.
Bijela trulež najčešća u vrijeme formiranja glavice
Bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum) najčešće se javlja u vrijeme formiranja glavice. U zoni korjenovog vrata na mjestu prodora patogena u biljku uočava se mrka trulež. Kod zaraženih biljaka glavica se lako odvaja od korjena koji ostaje u zemlji. Na dijelu glavice prema zemlji formira se gusta, bijela micelija gljive. I ovaj patogen se održava u zemljištu i u zaraženim biljnim ostacima. Niske temperature i visoka vlažnost pogoduju razvoju patogena. U zaštiti salate od ovih patogena najveći značaj imaju preventivne mjere. Za proizvodnju salate treba birati ocjedito zemljište, osunčane terene. Bržim sušenjem lista smanjuje se mogućnost infekcije. Ishrana mora biti izbalansirana, pravilno đubrenje azotnim đubrivima.
Održavanjem higijene plastenika, uklanjanjem zaraženih biljaka, detaljnim čišćenjem plastenika od biljnih ostataka pri smjeni usjeva smanjuje se infektivni potencijal patogena. U zaštićenom prostoru regulisati vlažnost i temperaturu, umjereno navodnjavati, provjetravati. Gajiti manje osjetljive sorte, rasađivati salatu na malč foliji, primjenjivati plodored. Hemijska zaštita podrazumijeva primjenu registovanih preparata uz poštovanje karence.
Izvor: Agroklub.ba
PROČITAJTE:
Salata u zaštićenom prostoru: Kako dobti kvalitetne glavice?
