Za povrtare gavez je korisna biljka. Sadrži gvožđe, kalijum, kalcijum, fosfor i mangan. Od njega se pravi odlično tekuće prirodno đubrivo koje svojim mineralnim sastojcima obogaćuje zemljište. Također, isječeni listovi mogu se stavljati između slojeva komposta.
Zemljište se vremenom iscrpljuje i neophodno mu je dodavati elemente potrebne za rast i razvoj biljaka jer će one bez prihranjivanja postepeno propadati.
Zaštitu možete potražite u prirodi i biljkama koje su lako dostupne ili ih već uzgajate u bašti.
Gavez – vrlo cijenjen kod povrtara
Gavez je višogodišnja biljka koja raste u svijetlim šumama, na vlažnim livadama i uz obale potoka i rijeka. Mladi listovi mogu se koristiti za jelo dok su nježni i ukusni. Korijen je krupan, busenast, tamnosmeđ i izuzetno je ukusan.
Za povrtare i vrtlare, ovo je korisna biljka. Sadrži gvožđe, kalijum, kalcijum, fosfor i mangan. Od njega se pravi odlično tekuće prirodno đubrivo koje svojim mineralnim sastojcima obogaćuje zemljište. Takođe, isječeni listovi gaveza mogu se stavljati između slojeva komposta. Preporučuje se da se jednom sedmično primjenjuje u usjevima.
Najlakše je pripremiti preparat tako što će se u deset litara vode potopiti kilogram svježeg gaveza. Nakon nekoliko dana, kada se smjesa prestane pjeniti, javlja se smeđa boja i jak miris koji podsjeća na stajnjak (zato što sadrži i bjelančevine). Upotrebljava se samo razblaženo vodom, odnosno po prestanku vrenja, razrijedi se litra đubriva na 10 l vode.
Koristi se tokom ljeta za đubrenje povrća. Može se napraviti kombinacija đubriva od koprive i gaveza koji se pomiješaju u odnosu 1:1 i razrede sa desetostrukom količinom vode.
Pepeo kao odlično prirodno đubrivo
Mnogi voćari u dilemi su da li pepeo drveta utiče na prinos koštičavog voća. Stručnjaci tvrde da ima izvjesni utjecaj na kvalitetu voća, na bolju obojenost plodova i na njihovu slast.
Pepeo je proizvod sagorijevanja organske tvari. Prema tome, on je prirodno đubrivo nastalo kao nusproizvod sagorijevanja. U njemu se nalaze soli raznih minerala, a najviše soli kreča i kalijuma. Kalcijum pomaže da pravilno rastu i obrazuju se koštice, a kalijum pomaže da se lakše obavlja prijenos organskih tvari prema plodovima i drugim organima koji rastu.
Ima veliki značaj za smanjenje kiselosti zemljišta, kao i za popravljanje njegovih fizikalnih osobina, kao što su struktura agregatnih čestica, čime se postiže rastresitost zemljišta. On povećava propustljivost vode pa se tako izbjegava prevlaživanje, a povećava i količina zraka u zemljištu, poboljšava poroznost i provjetrenost, savjetuju FAO stručnjaci.
Svježa zelena masa kao đubrivo
Zaoravanje svježe nadzemne mase biljaka, koje se posebno uzgajaju za ovu namjenu sa ciljem da se zemljište obogati organskom materijom predstavlja zeleno đubrivo. Na ovaj način poboljšavaju se fizikalne, biološke i hemijske osobine tla. Zaoravanjem samoniklih biljaka neće se dobiti zeleno đubrivo.
Razne vrste djetelina i lupina, grašak, grahorica i neleguminoza kao što su: uljana repica, raž, zob, ječam, facelija, engleski i francuski ljulj, najbolji su izbor biljaka za ovaj tip đubriva. Ovi usjevi mogu u relativno kratkom vremenskom roku dati mnogo organske mase.
Primjer dobre prakse: Kada je glavni usjev pšenica u fazi kada dostigne visinu od 10 cm, odnosno kada se još nije zatvorio sklop, usijava se bijela djetelina koja nikne, a zatim joj onda neko vrijeme miruje vegetacija. Kada se pšenica skine, počinje nagli rast djeteline koja se u jesen zaorava kao zeleno đubrenje.
Kako prirodnim putem zaštititi biljke?
Soda bikarbona koristi se protiv gljivičnih i virusnih bolesti. Preparat se priprema tako što se na pet litara vode dodaju tri do četiri žličice sode bikarbone, 15 kapi biljnog ulja i tri kapi deterdženta za suđe.
Bakreni spojevi (bakar oksihlorid i bakar hidroksid) predstavljaju jedinu direktnu mjeru za suzbijanje većeg broja štetočina u biljnoj proizvodnji (povrtarstvu, ratarstvu, voćarstvu). Ograničavajući faktori za primjenu bakrenih spojeva su što se u voćarstvu mogu koristiti tijekom mirovanja vegetacije i što mogu biti fitotoksični za neke vrste.
S obzirom na to da bakar spada u teške metale, u budućnosti treba očekivati njegovu smanjenu primjenu ili čak zabranu daljeg korištenja. Osim bakarnih spojeva koja služe za suzbijanje uzročnika plamenjače, dozvoljena je i primjena elementarnog sumpora kao efikasnog fungicida za suzbijanje pepelnice.
Primjena sumpora vezana je za visinu dnevne temperature, tako da ga ne treba primjenjivati ako ona prelazi 22-23 stepeni jer može biti fitotoksičan za usjev.
Izvor: Agrokulub
PROČITAJTE:
ORGANSKA ĐUBRIVA nejednako djeluju na različito povrće
Bordovska čorba – Organska mješavina koja štiti biljke od mnogih bolesti
