Radovima i brigom za travnjak omogućujete mu da što bolje preživi mraz, snijeg i niske temperature te ga pripremite za proljeće. Tako ćete u martu i mjesecima nakon njega imati ljepšu i gušću travu, s manje korova.
Bez košnje i plijevljenja, zima predstavlja razdoblje odmora od održavanja travnjaka, ali to ne bi trebalo značiti da ga treba u potpunosti zanemariti. Travnjak je potrebno pripremiti za zimu kako bi što bolje podnio mraz, niske temperature i snijeg, a nakon dobre pripreme, doći će proljeće kada ćete imati ljepšu i gušću travu, s manje korova.
Zimsko održavanje travnjaka uključuje nekoliko jednostavnih koraka koje bi trebalo učiniti kako bi u proljeće postao ponovno bujan.
Košenje
Najvažniji i najaktivniji koraci u zimskoj njezi travnjaka zapravo se odvijaju prije nego što započne zima. S obzirom na neuobičajeno visoke temperature u ovo doba godine, još uvijek je moguće obaviti košnju ako to niste uspjeli tokom jeseni. Nož kosilice bi trebalo postupno spuštati pri svakoj košnji, ali ne ispod 5 cm. Na taj način ćete spriječiti glodare da se u njoj sklone tijekom zime. Osim toga, trava se zbog prevelike visine može razboljeti, ali postoji i mogućnost oštećenja uslijed smrzavanja.
Prozračivanje (aeracija) tla
Neposredno prije prvog mraza travnjak bi trebalo prozračiti ubadajući vile što dublje u zemlju, a aeracija se može provesti primjenom specijalnih cipela sa šiljcima, strojevima za prozračivanje tratine sa ili bez rotirajućih zubaca ili sličnim alatima. To je najbolje obaviti u jesen što pridonosi smanjenju zbijanja i pospješuje dovođenje vode i gnojiva u tlo. Na travnjaku se može pojaviti sloj odumrle trave koji se naziva filc, a on štetno djeluje na rast trave te stvara povoljne uvjete za razvoj bolesti i štetočina. Iz tog razloga na početku vegetacije potrebno je provesti vertikalno zasijecanje na dubinu od 2 do 3 cm, a nakupljeni filc je potrebno pograbljati i ukloniti.
Đubrenje
Nakon toga potrebno je pođubriti travnjak. Budući da će u hladnijim mjesecima aktivnost na njemu biti mala, đubrivo će lijepo sjesti i polako prodirati u tlo, hraneći ga tokom cijele sezone. Što se tiče đubriva, dušik pospješuje zeleni rast, fosfor je potreban za rast korijena, a kalij pospješuje otpornost trave na gaženje i višak ili manjak vlage.
Bitno je napomenuti kako tokom jeseni i zime nipošto ne smijemo koristiti dušična đubriva jer na taj način pospješujemo pojavu gljivičnih oboljenja.
Nakon što prozračite travnjak i pođubrite, obavezno se krećite po njemu u obliku križanja jer ćete u protivnom na proljeće imati očite ravne linije na travi.
Održavanje zimi
Nakon svih prethodnih koraka, ključ za njegu travnjaka zimi je jednostavno održavanje. Potrebno je očistiti otpalo lišće jer travke trebaju sunca, a zbog trulog lišća uslijed padalina trava neće dobiti potreban kisik. Također se preporuča ukloniti sve što se nalazi na njemu, poput namještaja, grana ili igračaka. Kako sezona napreduje, nastavite s uklanjanjem novih otpalih grana i lišća. Težina ovih predmeta tokom zime može ubiti ili ozbiljno oštetiti travu. Iz istog razloga, spriječite hodanje po travi. Staze držite čistima od snijega i leda kako bi ljudi izbjegli prečace preko trave. Nikada ne parkirajte vozilo zimi na travnjaku jer može napraviti ozbiljnu štetu.
Sol može uništiti puno toga zimi uključujući i travnjake, stoga ne bacajte snijeg koji je pun soli na travu, i pokušajte upotrijebiti minimalne količine soli u njegovoj blizini. Ako morate koristiti sol, odlučite se za mješavine na bazi kalcijevog klorida, koje su manje štetne od onih na bazi natrijevog klorida, piše gardeningknowhow.
Bolesti
Nepovoljni vremenski uvjeti mogu uzrokovati različite bolesti travnjaka, a za njegov oporavak će trebati puno vremena i truda. Stoga je važno pravodobno otkriti i provesti mjere za sprečavanje širenja bolesti.
Za travnjak, neke od bolesti koje mogu biti opasne su:
- Sniježna plijesan (Fusarium nivale)- Simptomi se najčešće javljaju nakon zime, a pogoduju joj zbijeno i vlažno tlo. Na travnjaku se javlja okrugla mrlja srebrnkaste boje, dok trava poprima bijeli praškasti izgled nalik snijegu, a nakon nekog vremena biljke dobivaju boju slame.
- Smeđa pjegavost (Rhizoctonia solani)– Simptomi su smeđe pjege na vrhovima listova trave, a razvoju bolesti pridonosi manjak hranjiva kao i visoka vlaga zraka bez vjetra.
- Rđa (Puccinia)- Na travi se formiraju crveno-smeđe mrlje, koje iz daljine izgledaju poput rđe.
- Crna noga (Ophiobulus) – Vrlo je raširena bolest koja se javlja krajem ljeta i u jesen te zimi ukoliko nema snijega u obliku zagasitocrvene ili brončane boje, promjera 5 do 10 cm pa i šire. Tijekom širenja bolesti u sredini ostaje površina bez trave. Preventiva je praćenje kiselosti i dizanja pH-a vrijednosti (kalcifikacija) te odgovarajuća prihrana.
- Trulež (Pythium ultimum) – Javlja se na korijenu pa će trava izgledati kao da je uvenula (trava prvo posivi pa se pretvori u sluzavu masu). Najčešći uzrok je prevelika vlaga tla kao i visoke temperature zraka. Jedna od mjera borbe protiv ove bolesti je prozračivanje tla kako bi se smanjila vlaga u tlu.
Slični članci:
Prihranite travnjake prije zime
Kada je najbolje vrijeme za zalijevanje travnjaka?
Da li treba kositi travnjak u rano proljeće?
