Zavisno o vremenu kada se obavlja rezidba, razlikuju se dvije vrste rezidbe. Prva je zimska rezidba, koja se obavlja u vrijeme mirovanja vegetacije. Može se obavljati od jeseni do proljeća dok pupoljci ne krenu. U praksi se najčešće obavlja u rano proljeće kada prođu jake zimske hladnoće jer su voćke nakon rezidbe osjetljive na smrzavanje.
Druga rezidba obavlja se u razdoblju vegetacije i zove se ljetna rezidba ili rezidba u “zeleno”. Njome se popravljaju i dopunjuju učinci rezidbe u mirovanju i pojačava osvjetljenost krošnje kako bi se osigurao kvalitet plodova i zametanje rodnih pupoljaka za sledeću vegetaciju. Zelena rezidba obavezana je mjera za uzgojni oblik vretenasti grm i vitki vretenasti grm.
Obavlja se više puta. U početku vegetacije, odnosno u fazi kada mladice narastu oko 15 cm, obavlja se piniciranje nepotrebnih mladica. Taj zahvat je značajan za oblikovanje uzgojnih oblika jer se rast voćki usmjerava od početka u skladu sa željenim uzgojnim oblikom te voćka ne troši snagu na rast mladica koje bi se u sledećoj godini prilikom rezidbe u mirovanju odbacile.
Piniciraju se mladice blizu vrha izbojka koje bi postale konkurencija produžnici kako bi se spriječilo ogoljavanje donjih dijelova grana i poboljšala osvijetljenost. Piniciraju se i sve mladice koje rastu okomito u vis, osim izbojaka na vrhu grane iz koje se nastavlja njezin rast i mladica koje se mogu upotrebiti za zamjenu kakve grane.
Druga ljetna rezidba obavlja se kada mladice završe rast. Završetak rasta mladica jezgričavih voćaka prepoznaje se po oblikovanju gornjeg pupoljka. Kod koštičavih voćaka tada mladica odbaci najgornji pupoljak, a njegovu u logu preuzima prvi postrani ispod vrha.
Tada se izbacuju mladice koje smo propustili pinicirati i koje zasjenjuju unutrašnjost koršnje. Treba paziti da se jačinom rezidbe ne pretjera kako se ne bi previše smanjila lisna površina. Nepotrebne se mladice mogu jednostavno išćupati. Prednost takvog postupka je što se na tom mjestu više ne razvijaju nove mladice koje bi u sledećoj ljetnoj rezidbi trebalo odstranjivati.
Polovinom avgusta obavlja se još jedno proređivanje nepotrebnih mladica koje su u međuvremenu izrasle ili nisu odstranjene ranije. Sve to pridonosi boljoj osvjetljenosti unutrašnjosti krošnje i obojenosti plodova.
Dakle za rezidbu nema tačno određenog roka, ona se obavlja cijele godine u skladu sa rastom voćke.
Izvor: AgroSavjet
PROČITAJTE:
Ljetna rezidba: Obavezna agrotehnička mjera!
Kako orezati vinovu lozu u ljeto i zašto je to važno?