Spanać je jednogodišnja biljka, kratke vegetacije (45-70 dana), te se gaji kao proljećni, jesenji i ozimi usjev. Gaji se zbog zelenih listova, koji se koriste u ishrani kao salata i za varivo. List je bogat bjelančevinama (2,28%), a ističe se i sadržajem gvožđa (4mg/100g suve materije), zatim kalijumom i kalcijumom, a od vitamina beta karotenom, što ga posebno čini značajnim u ishrani djece.
Nakon obavljenih radova u njivama, povrtnjacima i plastenicima, te ljuštenja strnjišta, zaoravanja žetvenih ostataka, oktobar je mjesec kad se može početi sa sjetvom spanaća za ozimi uzgoj.
Vremenski uslovi
Vremenski uslovi pogoduju sjetvi spanaća koji je namjenjen za uzgoj tokom zime, jer ova kultura ima skromne zahtjeve za toplotom, a sa dugim danima i većim temperaturama vrlo brzo izbija cvjetno stablo. Optimalna temperatura za razvoj vegetativnih organa je 13-16°C, a generativnih 25°C, mada biljka može izdržati i od -6 do -8°C. Dobro ukorjenjene biljke pod snježnim prekrivačem, neće pretrpiti veće štete i do -20°C.
Zbog vrlo kratke vegetacije izbjegava se direktno đubrenje stajnjakom, jer se time smanjuje nakupljanje i štetni uticaj azota. Zbog toga spanać se najčešće đubri sa 80-100kg/ha azotnih, fosfornih i kalijumovih hraniva, i to polovinu prije sjetve a ostali dio u proljeće. Još jedan od parametara kojim se smanjuje sadržaj štetnog azota je korišćenje sorti sa nježnim lisnim drškama.
Što se tiče zemljišta, za uspješno gajenje spanaća, treba odabrati laka, veoma plodna, propustljiva zemljišta, dobre strukture. Kultura ne podnosi kisela zemljišta, već ona bogata kalcijumom. Najpogodnije zemljište je sa 6,5-7 pH. Oranje se obavlja na dubini od 20-25cm. Ako se spanać gaji na manje plodnim, težim i slabo ocjeditim zemljištima, onda se preporučuje sjetva na uzdignutim gredicama visine 10-15cm, a širine 60-100cm, tako da se na svakoj formira dva do četiri reda. Za hektar spanaća potrebno je 15-25kg sjemena, a ako se koriste sijačice za sjetvu u redove ili trake, koja može biti u dva ili četiri reda ili trake, onda se ta količina uvećava. Ako se postigne optimalna količina onda se može izostaviti prorjeđivanje. Sjetva u zaštićenom prostoru je gusta 20-25g/m², sa razmakom 10h10cm. Prilikom planiranja vremena sjetve treba imati u vidu da sorte spanaća obrazuju rozetu za 28-42 dana. U tabeli 1. su prikazani orijentacioni rokovi proizvodnje spanaća.
Tabela 1. Orijentacioni rokovi proizvodnje španaća
| Vrsta objekta | Vrijeme proizvodnje | Napomena | |
| Sjetva | Ubiranje | ||
| Objekat sa grijanjem | sredina H do sredina I | od kraja H do polovine II | Kontinualna sjetva svakih 7-10 dana |
| Objekat bez grijanja | polovina Hpolovina HIkraj I-kraj II | kraj HIdo kraja HIIkraj II-kraj III | U predviđenim terminima sukcesivna sjetva |
| Ozima sjetva uz agrotekstil | oktobar | kraj III-IV | U rano proljeće biljke prekrivene agrotekstilom |
Zaštita spanaća od korova, bolesti i štetočina, tokom vegetacije izvodi se samo jednim međurednim kultiviranjem do zatvaranja redova. S obzirom da se radi o zimskom uzgoju, potrebe za zalivanjem su svedene na minimum, sem ako su sušna proljeća, tada je zalivanje obavezno iz razloga što je spanać osjetljiv na nedostatak vode, zbog slabo razvijenog korjenovog sistema i njegovog rasprostiranja u površinskom sloju.
Berba
Berba spanaća počinje u martu i aprilu, tačnije kada se obrazuje 5-6 krupnih listova. Može se brati ubiranjem pojedinačnih listova, ostavljajući aktivni vegetativni vrh (središnji dio biljke), kiji dalje stvara listove ili se bere cijela rozeta. U zavisnosti od plasmana, pogotovo ako je tržište blizu, najbolje je vršiti jutarnju berbu dok još ima rose po biljkama, a ukoliko se obavlja transport na udaljenije destinacije mora se sačekati da se listovi osuše. Zbog sakupljanja štetnih materija, treba izbjegavati čuvanje ubrane kulture spanaća, posebno ukoliko je odlaganje obavljeno u lošim uslovima. Ako postoje neophodni uslovi u skladišnim prostorijama, onda se ubrani spanać može čuvati maksimalno četiri do pet dana. Ipak zbog sukcesivnog branja i plasmana, male su potrebe za branjem većih količina, koje bi iziskivale potrebu skladištenja pomenute kulture. Prinos se kreće od 2-4kg/m².
Izvor: Agroportal
PROČITAJTE:
Jesenja sjetva MRKVE – Savjeti za uzgoj bez greške
Jesenja sadnja/sjetva kelja i brokolija
Jesenja sadnja kupusa – Korisni savjeti za uspiješnu proizvodnju