Svi uživamo u malinama, kupinama, jagodama i borovnicama iz radnji i sa pijaca. Ipak, mnogi žale za onim divljim, šumskim vrstama, naročito kad je jagoda u pitanju. U čemu su razlike?
I divlje i pitome vrste jagodastog voća koje raste u našoj zemlji imaju iste osnovne karakteristike i nutritivne vrijednosti. Ipak, potrošači se, ukoliko imaju mogućnost izbora, prije odlučuju za kupovinu divljih jagoda, kupina, borovnica u odnosu na gajene. Smatraju da je šumsko voće „zdravije”, jer nije izloženo zaštitnim tretmanima ni vještačkim hranivima. Ovo može biti opravdano samo ukoliko se gajeno voće nekontrolisano proizvodi i ne vodi se računa o primjeni hemijskih sredstava.
Pročitajte: Koje sorte jagode daju veće prinose i kvalitetnije plodove
Ipak, najvažniji razlog želje kupaca za plodovima divljeg voća je njihov specifičan miris i aroma, koje gajeno uglavnom ne posjeduje ili su ove osobine kod njega manje izražene. Miris i aroma divlje jagode i maline je ono čega se mnogi kupci sa čežnjom sjećaju i veoma često i žale za njim, jer se ovo voće sve teže može nabaviti na pijacama, dok su kupine i divlje borovnice, na sreću, dostupnije većem broju potrošača.
Bez obzira na sve, treba još jednom podvući da je svo jagodasto voće, i divlje, i gajeno, podjednako kvalitetno, pod uslovom da je divlje nabrano u područjima u kojima nema zagađivača, a gajeno proizvedeno uz poštovanje propisanih mera nege i zaštite.
