Početak proizvodnje povrtlarskih kultura proizvođače stavlja na vječitu dilemu – koju sortu odabrati. Dilema je još veća kada se radi o proizvodnji paradajza budući da trenutno na tržištu postoji mnoštvo izbora.
Izbor sortimenta jedne od najzastupljenijih povrtlarskih kultura vječita je dilema proizvođača. Jedni se oslanjaju na nutritivna svojstva određenih domaćih sorti, dok je sa druge strane visoka rodnost osnovna vodilja drugim proizvođačima. Međutim, svi znaju da je izbor najpovoljnije sorte prvi korak ka finalnom uspjehu.
Zahtjevi tržišta diktiraju
Proizvodnja paradajza i svih ostalih kultura okrenuta je ka zadovoljenju potrošačevih zahtjeva. Sortiment paradajza bira se, shodno tome, na osnovu potražnje u datim tržišnim uslovima i u određenom vremenskom periodu.
Sortiment je potrebno birati na osnovu prethodnog iskustva prodaje na određenom tržištu ili analiziranjem trenutne potražnje ili predviđanjem potražnje u skorijem periodu. Pri tome obavezno je obratiti pažnju na vremenski period prispijevanja sortimenta i krajnju upotrebu proizvoda (svježa potrošnja ili dalja prerada).
Na osnovu krajnje upotrebe mogu se birati sorte tvrđe, elastičnije i postojanije opne pogodne za transportovanje i skladištenje. Sorte namjenjene preradi treba da imaju što veći sadržaj suhe materije, visoku viskoznost i izrazito crvenu boju. Sorte pogodne za mehanizovanu berbu moraju da imaju ujednačeno dozrijevanje plodova.
Rana ili kasna proizvodnja?
S obzirom na vremenski period prispijevanja sortimenta, isti se dijeli na rane (plod sazrijeva za 90-115 dana), srednje rane (plod sazrijeva za 115-130 dana) i kasne (plod dozrijeva za 130-170 dana). Rani sortimentparadajza preferiran je u plastenicima sa ili bez zagrijavanja. Najčešće se ovakav tip paradajza uzgaja sadnjom sadnica u plastenicima. Neki koji se vrlo često mogu naći u upotrebi su Amati F1, Baghera F1, Arletta F1, Grownet F1, Big beef F1, Ivet F1, Minaret F1, Rally F1.
Srednje rani i kasni sortiment češće je uzgajan direktnom sjetvom iz sjemena i sadi se u uslovima koja karakterišu duga ljeta. Neki od srednje ranih i srednje kasnih hibrida koji se susreću u proizvodnji su Hector F1, Lustro F1, Sinatra F1, Tamaris F1, Optima F1, Brooklyn F1, Bobcat F1.
Domaće ili hibridne sorte?
Vječita dilema proizvođača povrća bilo da proizvodnju obavljaju na otvorenom polju ili u plasteniku, je između domaćih ili hibridnih sorti. Domaće sorte paradajza karakterišu veći plodovi, mesnatiji sadržaj i velike količine vode, a povrh svega toga i dašak tradicije uzgoja.
Hibridne sorte vrlo često mogu biti adekvatna zamjena domaćim sortama ukoliko se kombinuju u skladu sa svojim fiziološkim i nutritivnim karakteristikama. Proizvodnja paradajza u većim količinama vrlo često iziskuje upotrebu hibridnih sorti budući da su iste prinosnije, otpornije na bolesti i štetočine, omogućavaju vertikalni uzgoj te formiraju vrlo robusna stabla koja su u moućnosti nositi plod.
Dilema oko izbora najpogodnije sorte paradajza ostaje na proizvođaču. On na osnovu prethodnog iskustva, zahtjeva tržišta, krajnjoj upotrebi, mogućnosti uzgoja, tehnike proizvodnje te uslova uspijevanja donosi sud o tome koji sortminet odabrati i pustiti u proizvodnju.
Izvor: agroklub.ba
PROČITAJTE:
Koje biljke možete, a koje ne smijete saditi u blizini paradajza
Evo kako da napravite dobar supstrat za sjetvu i pikiranje paradajza
