Evo kako da napravite dobar supstrat za sjetvu i pikiranje paradajza

13/02/2021

Zemljišni supstrat u kojem se sije i pikira ima presudan značaj u proizvodnji zdravog i dobro razvijenog rasada. Postoje mnogobrojni recepti za pripremanje zemljišnih smješa. U zemljama gdje ima bogatih nalazišta dobrog treseta taj materijal predstavlja osnovnu komponentu svih supstrata.

Tamo gdje nema dovoljno treseta zemljišne smješe se prave od svuda dostupnih komponenata – dobre zemlje, dobro zgorelog stajnjaka i pijeska.

Za sjetvu paradajza, na primjer, dobar supstrat predstavlja mješavina oko 70% slabo razloženog treseta, 20% baštenske zemlje i 10% dobro zgorelog stajnjaka. Dobra smješa za sjetvu spravlja se, isto tako, od 2 dijela glinovite zemlje, 1 dijela treseta i 1 dijela peska, ili samo od jednakih dijelova treseta i zemlje. Smješama se dodaju mineralna đubriva i mljeveni krečnjak ako je treset kisele reakcije.

U našim prilikama pogodan supstrat za sjetvu paradajza može se napraviti od 2 dijela nezaražene strukturne zemlje, 1 dijela dobro zgorelog stajnjaka i 1 dijela riječnog pijeska. Smješu valja pripremiti oko mjesec dana prije sjetve. Poslije dezinfekcije ovoj smješi se dodaje 2—3 k g / nr superfosfata.

Zemljišni supstrat treba da je dobre strukture, da dobro drži vlagu, da ima dovoljno humusa i hranljivih elemenata. Dobar supstrat (bez treseta) za paradajz spravlja se od jednakih dijelova dobro zgorelog stajnjaka i dobre
baštenske zemlje i nešto pijeska; za krastavac je bolje da zapreminski odnos stajnjaka i zemlje bude 2 : 1.

Za paradajz se spravlja smješa od jednog dijela dobro zgorelog stajnjaka i jednog dijela dobre strukturne zemlje, a za krastavac od 2 dijela stajnjaka i 1 dijela zemlje. Pokazalo se da dodavanje mineralnih đubriva ovim smješama ne utiče u znatnoj mjeri na razvoj biljaka u rasadnoj fazi, niti kasnije.

Smješe sa tresetom

Međutim, mnoga istraživanja su pokazala da su smješe sa tresetom znatno bolje. Biljke odgajene na smješama u kojima je osnovna komponenta treset, imaju bolji vegetativni razvoj ne samo u fazi rasada nego i kasnije, u toku 2-3 mjeseca poslije rasađivanja. Takvi usjevi ranije sazrijevaju u poređenju sa onima čije su rasadnice odgajene na smješi zemlje i pregoiclog stajnjaka. Na osnovu toga može se izvesti zaključak da odgajanje rasada stakleničkih kultura treba koristiti u prvom redu supstrat sa tresetom kao osnovnom komponentom, a smješe sastavljene od zemlje i zgorelog stajnjaka samo u slučaju nužde.

Treset ima znatna preimućstva. On ne sadrži uzročnike biljnih bolesti niti skeme korova, te nije potrebno da se dezinfikuje parenjem ili hemikalijama. To je srazmjerno lak mateijal, što olakšava njegovu obradu, transport i prenošenje saksija.

Najvažnija preimućstva treseta su dobra struktura i sposobnost zadržavanja vlage. Rastresit je, ima dobre vazdušne osobine i nikad se ne ovlaži previše. Pri tome treba imati u vidu da znatnu količinu vode iz treseta biljka ne može da usisa. Pošto se isušeni treset sporo ponovo vlazi, mora neprekidno da se održava u dovoljno vlažnom stanju. Zbog toga je neophodno da se prilikom gajenja biljaka na supstratu sa tresetom kao osnovnom komponentom stalno kontroliše vodni režim. U protivnom može doći do ozbiljnih poremećaja u razvoju biljaka.

Treset sadrži malo hranljivih elemenata i u tom pogledu ne postoje znatne razlike između treseta iz raznih nalazišta. Zbog toga je neophodno da se tresetni supstrat obogati unošenjem mineralnih đubriva.

Jedna dobra tresetna smješa može se napraviti, na primjer, od 6-8 zapreminskih dijelova treseta, 1-2 dijela zgorelog stajnjaka i 1-2 dijela riječnog pijeska (sa česticama do 3 mm ). Prije miješanja tresetu se dodaje 2-3 kg mljevenog krečnjaka na 1 m3, a poslije miješanja sa stajnjakom i pijeskom 100 g azota, 250 g fosfora i 200 g kalijuma po 1 m3. Stajnjak se dodaje uglavnom kao izvor mikroelemenata, mada se treset može obogatiti mikroelementima i na drugi način.

Tresetni supstrati se obično spravljaju na industrijski način (u blizini tresetnih nalazišta) i kao gotov proizvod prodaju odgajivačima. U raznim zemljama koriste se tresetno-zemljišne smješe. U Engleskoj se koristi poznata smješa “John Innes”, sljedećeg sastava:

U Njemačkoj se u novije vrijeme propagira specijalni tresetni supstrat tzv. TKS. Riječ je o nerazloženom tresetu sa dodatkom mljevenog krečnjaka, oligoelemenata i mineralnih đubriva u dvije različite doze: TKS-1 sadrži 0,15% N, 0,15%
P2O5 i 0,20% K2O , a TKS-2 dvostruko više. Novije formulacije ovog supstrata obogaćene su manganom, bakrom i gvožđem, a odnos NPK je nešto izmijenjen – 1:0:1,4. Poznati holandski zemljišni supstrat koji se koristi za presovane kocke spravlja se od treseta, mulja dobijenog čišćenjem jarkova, kanala i bara, od pijeska i mineralnih đubriva (ponekad i stajskog đubriva).