Pri podizanju plantaลพnih zasada oraha posebnu paลพnju trebalo bi posvetiti izboru osnovne sorte i sorte opraลกivaฤa.
Ono, ฤega je potrebno pridrลพavati se pri izboru sorti su sljedeฤi ฤinioci: visoka rodnost, kraฤa vegetacija, otpornost prema bolestima i ลกtetoฤinama, visok kvalitet i randman ploda, meฤusobni odnos opraลกivanja i oplodnje.
Pored sorti terminalnog tipa raฤanja, sve veฤu popularnost stiฤu i sorte lateralnog tipa raฤanja.
Od terminalnih sorti adaptivnih na naลกe uslove gajenja preporuka bi bila gajenje sljedeฤih sorti: ลกejnovo, tisa, baฤka, sava, srem, ลกampion, gajzenhajm 139 i medveฤa. Od sorti djelimiฤno lateralnog tipa: rasna, novosadski kasni i franket, a od lateralnog tipa: pieral lara, tulare i ฤendler.
ล ejnovo โ veoma rodna sorta, otporna prema bolestima, srednje krupnog ploda mase oko 12 g i radmanom oko 52-54%. Jezgro je neลกto tamnije boje. Preporuka je gajenje u toplijim krajevima jer je osjetljivija na mrazeve.
Proฤitajte: Klimatski ฤinioci koji utiฤu na gajenje oraha
Srem โ dobra rodnost, osetljivija sorta na bolesti, krupnog ploda sa radmanom jezgra 57%, jezgo neลกto svetlije boje. Preporuฤuje se za gajenje u vinogradarskim zonama.
Tisa โ rodna sorta, racemoznog tipa raฤanja (7-8 plodova u grozdu), krupnog ploda sa radmanom oko 51%.
Baฤka โ odlikuje je visoka rodnost, srednje krupnog ploda kupastog oblika, jezgro svjetlije boje, mase12 g sa radmanom oko 52%. Preporuka gajenje u vinogradarskim zonama.
Sava โ srednje bujnog stabla, racemoznog tipa raฤanja, u cvasti ima i do 20 cvjetova od kojih se zametne 7-8 plodova. Vrlo rodna sorta, plod je krupan oko 15 g i ima neลกto tamniju boju.
ล ampion โ vrlo rodna sorta, osjetljivija na bolesti, a otporna na niske temperature. Plod je krupan mase oko 14 g sa radmanom oko 58%. Jezgro svjetlije boje. Adaptivna sorta na kontinentalne uslove gajenja.
Gazenhajm 139 โ vrlo dobra rodnost, otporna sorta na mraz, ali manje otporna na bolesti. Plod je srednje krupan mase oko 12 g, jezgro je svetlije boje sa radmanom 48%.
Medveฤa โ srednje bujnog stabla, racemoznog tipa raฤanja, u grozdu se moลพe naฤi i do 15 plodova. Vrlo rodna sorta svjetlijeg ploda mase oko 10 g. Preporuฤena za gajenje u toplijim podruฤijima.
Proฤitajte: Orezivanje i zaลกtita oraha od mraza
Rasna โ domaฤa sorta adaptivna na kontinentalne uslove gajenja. Veoma rodna, odlikuje je visoka otpornost na bolesti, mase ploda oko 14 g, kupastog oblika, ljuska ploda je meka i lako lomljiva. Radman jezgra 52%, dobar opraลกivaฤ za ostale sorte.
Piarel Lara โ lateralna sorta francuskog porekla, otporna na mrazeve srednje bujnog stabla krupnog ploda mase oko 16 g, veliฤine 31-36 mm jezgra svetlije boje. Otporna na mrazeve.
ฤendler โ visoko produktivna sorta, krupnog ploda mase oko 14 g veliฤine 32-36mm jezgro odliฤnog kvaliteta svjetlije boje. Odlikuje je duga vegetacija pa je preporuka gajenje u toplijim podruฤjima.
Franket โ potiฤe iz Francuske, kasnije vegetacije, srednje bujnog rasta. Plod je srednje krupan, mase oko 10 g. Jezgro je svetlije boje sa radmanom oko 48%. Kasno kreฤe sa vegetacijom pa moลพe da strada od ranih mrazeva.
Tulare โ bujna sorta pa je preporuka veฤi razmak sadnje. Plod je krupan, okrugao mase oko 15 g sa radmanom 53%, jezgro svjetle boje. Samooplodna sorta, lateralnog tipa raฤanja.
Izvor: PSSS