Perunika (Iris-Barbata-hibrid) se bez sumnje ubraja u najelegantnije perene u leji tokom ljeta. U aprilu otvaraju cvjetove niže sorte, a onda u maju i junu slijede srednje i visoke sorte. Uprkos svojoj markantnoj pojavi, ova perena je veoma laka za njegu ukoliko joj se nađe odgovarajuće mjesto u bašti.
Potrebno joj je dosta sunca, vodopropusna zemlja i neutralni do blagi krečnjački supstrat. Ovo su najbolji preduslovi za bogato cvjetanje.
Evo kako se gaji
Najbolji predusjevi za proizvodnju perunike su strna žita i okopavine đubrene stajnjakom. Bez obzira koji je predusjev, preporučuje se duboka jesenja obrada zemljišta do 40 cm.
Predsjetvena priprema se obavlja u jesen ili u proljeće, što zavisi od načina razmnožavanja i vremena sjetve (sadnje).
Mineralna đubriva se dodaju u predsjetvenoj pripremi zemljišta u količini 500-800 kg/ha NPK 15:15:15 u zavisnosti od plodnosti zemljišta.
Sadnja se obavlja u jesen, od kraja oktobra do polovine novembra, a u proljeće čim vremenske prilike to dozvole. Jesenja sadnja je bolja, jer se postiže veći prinos rizoma i sadržaj etarskog ulja.
Razmnožava se pomoću rasada, djeljenjem izdanaka i deljenjem rizoma. Razmnožavanje izdancima i rizomima je najčešći način. Obavlja se u jesen, poslije vađenja rizoma. Prvo se izdvajaju vršni izdanci i sitniji rizomi i čuvaju do sadnje. Rasađuje se na 30-40 cm x 20-30 cm, što zavisi od kvaliteta zemljišta (sadržaj humusa i dubina oraničnog sloja).
Za gajenje se često koriste plitka i kamenita zemljišta na južnim padinama brda, gde se rasađuje na manji razmak.
Kako da podmladite stare sadnice perunike
Period od kraja jula do početka oktobra idealan je za ovaj posao, tada je pravo vrijeme i za sadnju novih biljaka. Tako će ove rasađene biljlke imati dovoljno vremena da do zime obrazuju adekvatan korijen. Prije sadnje zemlju dobro prekopajte i obogatite zrelim kompostom. Vodite računa o tome da rizom ne bude posađen preduboko u zemlju. Trebalo bi da nakon sadnje viri za trećinu iznad zemlje. Ovo pravilo važi za sadnju i u leje i u saksije.
Perunika koja se uzgaja u saksiji deli se na isti način kao ona što raste u leji. U vrtu razmak između sadnica mora da bude od 20 do 40 cm.
1. Za sadnju u saksije pogodne su niže i srednje sorte. Kada biljkama postane tijesno, treba ih razdijeliti i presaditi u svježu zemlju da ne bi počele da pate zbog nedovoljno hranljivih materija i postale lenje za cvjetanje.
2. Busen biljke se po pravilu lako vadi iz saksije. Ukoliko imate poteškoća, isjecite saksiju makazama.
3. Busen pažljivo prepolovite da biste lakše došli do biljke. Skinite zemlju s korijena koliko je god moguće.
4. Rizome razdvojite i isjecite na komade od 10 cm. Svaki od njih mora da ima lišće i dobar korijen.
5. Skratite lišće na užim djelovima kako bi mjesta reza bila što manja. Eventualna trula mjesta odsijecite.
6. Preostalu zemlju pažljivo stresite s korijena ili je skinite prstima.
7. Skratite listove na dužinu šake da biste smanjili odavanje vode. Makazama ukoso sijecite lišće.
8. Korijen takođe malo skratite.
9. Pomješajte zemlju za cvijeće i pjesak i vodite računa o tome da nova saksija ima dovoljno veliki otvor na dnu. Preporučljiv je i drenažni sloj od kamenja.
10. Posadite rizome tako da lišće viri iz zemlje. U saksiji razmak između biljaka može da bude manji nego u leji. Blago ih prekrijte zemljom i dobro sabijte.
Izvor: psss.rs
PROČITAJTE:
Ako vam sobne biljke uopšte ne rastu sipajte ovu namirnicu u zemlju /VIDEO/
Hortenzija – Raskošni cvijet koji smiruje um
LUPINA – Stanovnik bašte koji prirodno poboljšava zemljište
