Endivija - Možete je gajiti tokom cijele godine

Endivija salata je povrtarska biljka sa posebnim ukusom. Listovi su bogati bjelančevinama, vitaminima C i A te mineralima, posebno kalcijumom, kalijem, fosforom i magnezijem, a djeluje i kao diuretik. Ona  je dvogodišnja biljka, iako se proizvodi i troši kao jednogodišnje povrće. Gorkaste stvari u endiviji čine je otpornijom na niže temperature, za razliku od salate puterice i kristalke.

Endivija – Uslovi gajenja

Endivija dobro uspijeva na svim tipovima tla, ali ipak radije raste na srednje teškim (ilovastim) do teškim tlima, pod uslovom da su duboko obrađena i još bolje đubrena. Najbolje se razvija i kvalitet stvara ako se proizvodi na neutralnim tlu, gdje je pH -reakcija 7 i više.

Đubrenje tla

Za uspiješan rast endivija zahtjeva dosta azota i kalija u tlu, posebno do trenutka oblikovanja lisne rozete. Pri đubrenju valja izbjegavati hlor, na koji je endivija jako osjetljiva. Endivija kao povrće pripada kaliofilnim vrstama.

Na lakim tlima bez obzira na kratku vegetaciju može se đubriti zrelim stajskim đubrivom u količini 2 – 3 kg/m2. U nedostatku ovoga đubriva (a to je češći slučaj kod malih proizvođača) vrlo se uspješno može koristiti organsko đubrivo koje sadržava organsku materiju – 65 posto, azot (N) – od 4,5 do 5 posto, fosfor (P2O5) – od 2,7 do 3 posto, kalijum (K2O) – od 2,3 do 8 posto, magnezij (MgO) – od 0,8 do 1,1 posto, kalcijum (CaO) – od 9,1 do 9,3 posto, pH = 7 u oba slučaja, te brojni mikro elementi (mikro hraniva) – Fe, Mn, B, Mo, Cu, Zn.

Ova đubriva mogu se u tlo dodavati na tri načina

• u osnovnom đubrenja tla,
• u pripremi za sjetvu ili sadnju povrća,
• tokom vegetacije kao površinsko rasipanje poslije kojeg slijedi natapanje vodom. Količinom po m2 = 0,10 – 0,25 kg.

Za dobar prinos tlo za endiviju đubri se i mineralnim đubrivima, u osnovnoj obradi koristi se NPK 7-20-30 u količini 6 – 8 dekagrama/m2, a u pripremi tla za sadnju koristi se NPK 15-15-15 u količini 3 – 5 dekagrama/m2. Kao i salata, vrlo pozitivno reaguje na đubrenje tla magnezijem i đubrivima koja sadrže dosta ovog mikro elementa.

Plodored

Dolazi kao kasna kultura u proizvodnji poslije ranog krompira, ranog kupusa, proljetne salate, graška, pasulja mahunara, spanaća. Vegetacijsko razdoblje endivije duže je nego salate i iznosi 110 – 120 dana. Ako se endivija proizvodi iz direktne sjetve, za berbu dospijeva oko 15 dana prije, što zavisi od vrste  i klimatskim uslovima.

Rokovi sjetve

Rokovi sjetve uvjek su u vezi s potrebama i navikama potrošača. Endivija se na otvorenom prostoru sijeje od  aprila i poslije, što zavisi o klimatskim uslovima proizvodnog područja. Kako bi endivija dospjela za berbu u septembru i oktobru, kad je potrošnja povećana, sije se u junu i julu na vrlo dobro pripremljeno tlo, odnosno gredice. Dobro pripremljeno tlo znači dovoljno hranljivih materija u njemu s dosta humusa i povoljnim fizikalnim posebnostima, gdje na prvo mjesto dolazi dobra mrvičasta struktura.