Kako je nekada njegova baka, tako sada i Elvis Dado Horvatinović koristi prirodne preparate za zaštitu peradi. Savjete i iskustva podijelio je i s našim čitaocima.
Bilo da se perad uzgaja za proizvodnju konzumnih jaja ili za proizvodnju mesa, koriste se koncentrati koji u sebi sadrže velike količine aditiva kao što su antibiotici, kokcidiostatici, antioksidansi, pigmenti te arome i razne vezivne supstance. Svi su ti dodaci vještački stvoreni i imaju različite funkcije i jednu ulogu – povećati konzumaciju i konverziju hrane kako bi se pospješio rast brojlera ili proizvodnja jaja.
U stočarstvu sve više raste trend što prirodnije ishrane te se mnogi odlučuju za “alternativu” u prevenciji raznih bolesti, štetočina, jačanju imuniteta i sl.
Jedan od njih je i Elvis Dado Horvatinović, osnivač popularne Facebook grupe Od grunta do stola koji sa svojim pratiteljima nesebično dijeli savjete kada je u pitanju uzgoj kokoši. Jedan od njih nam je privukao pažnju – češnjak u uzgoju kokoši. Bio je to povod za razgovor s Dadom.
“U svijetu novog milenija i sveopćoj globalizaciji, uz sve dobro što nam ona donosi, susrećemo se i s onom negativnom stranom – raznim bolestima. Kako im podliježu ljudi zbog rušenja imuniteta, tako su podložne i životinje, bilo da se radi o kućnim ljubimcima ili domaćim životinjama koje uzgajamo na gazdinstvima“, komentariše Horvatinović.
Kako su njegovi preci nekada držali životinje tako ih i on uzgaja
Elvis je rođen na selu, u Gradecu, gdje je i odrastao, a uprkos tome što većinu svoga radnog dana provede u Zagrebu (susjedna Hrvatska, op. ur.), uvijek se vraća gruntu. Životinje na svom seoskom domaćinstvu uzgaja onako kako su to nekada radili njegovi preci.
“Zbog nedostatka vremena jer radim u gradu i živim sam s djetetom, nisam u mogućnosti držati razne životinje onoliko koliko bih htio, ali posljednjih godina moje dvorište je svakako prepuno različitih vrsta peradi”, priča nam Elvis.
Kao što se ljudski organizam troši, napadaju ga razne bolesti, ruši mu se imunitet, slično se događa životinjama. Dado je jedan od onih koji će umjesto farmaceutskih lijekova i raznih aditiva češće odabrati “alternativu” i domaće proizvode za podizanje imuniteta i izlječenja. Tako nastoji liječiti i svoju pernatu družinu. Na svom imanju drži razne vrste peradi, od kokoši starinskih domaćih pasmina pa do afričkih, takozvanih perlinki, razne vrste pataka, gusaka, zagorskih pura.
Ovaj mladi poljoprivrednik hobist kaže: “Svakodnevno se iznova divim njihovoj ljepoti i uživam u njihovom društvu. Tako malo traže, a tako puno daju. Nažalost i one su podložne raznim bolestima i napadima raznih parazita i štetočina“.
Dodaje češnjak za sprječavanje parazita i podizanje imuniteta
Kako bi spriječio bolesti kod peradi i podigao im imunitet u periodu uzgoja jednodnevnih pilića, u vodu im dodaje češnjak kojeg takođe sam uzgaja, bez dodataka vještačkih đubribva i pesticida.
Već su poznate sve dobrobiti češnjaka, on kod peradi pomaže u uništavanju i spriječavanju raznih crijevnih parazita, ali i vanjskih štetočina kao što su tekuti. Takođe podiže imunitet organizma, a svojim “isparavanjem” i ispuštanjem intenzivnog mirisa kroz kožu odbija razne parazite.
Na pitanje kako pravi preparat i kada ga daje peradi odgovara “Dok su pilići stari tek dan, dva, na sitno nasjeckam nekoliko češnjeva bijelog luka i ubacim u oko 5L vode te im tu mješavinu dajem uzastopno 5 do 7 dana. Takođe, nekoliko puta kroz godinu češnjakom “tretiram” i odraslu perad.”
Naš sugovornik kaže da životinje dobro reaguju na vodu s češnjakom i da je rado piju, a zauzvrat daju zdrava jaja i ukusno meso. Horvatinović ističe: “Nekada naše bake, pa tako i moja, nisu znale za gotove smjese, koncentrate i aditive koje su svakodnevno u primjeni kod intenzivnog tova i držanja životinja, već su im davale razne domaće pripravke. Takvim se načinom držanja životinja povodim i ja.”
Zbog blage zime idealni uslovi za pojavu bolesti
Obzirom da nam zima, koja nije bila onakva kakva bi trebala biti, lagano odlazi, ovo prijelazno vrijeme idealno je za razne viruse, bakterije i bolesti peradi. Jedan od spomenutih su i tekuti, živuća ektoparazitska crvena grinja (Dermanycus galline), a koje su sveprisutne u peradarnicima.
Tekut je štetočina koja se pojavljuje kod svih vrsta domaće peradi, ptica i vrlo često može prijeći na druge životinje koje su u dodiru sa zaraženom peradi. Kao ektoparazit, tekut se povremeno, ali obilno hrani sišući krv peradi.
Posljedice napada su gubitak na težini kod odrasle peradi, kržljavost mlade peradi dok kokoši prestaju nesti i napuštaju gnijezda. Na koži se primjeti crvenilo koje nastaje uslijed velike količine uboda dok u težim slučajevima može doći do uginuća.
Češnjak i jabučno sirće djeluju i kao antibiotik, a pepeo spriječava napade štetočina
“Osim “tretiranja” češnjakom postoji još jedna dobra metoda, a to je jabučno sirće“, otkriva Horvatinović koji ga dodaje u vodu. Recept je sličan pripravku s češnjakom. Na 5 litara vode doda se 1 dcl sirćeta, a postupak se ponavlja uzastopno 5 do 7 dana.
Češnjak i jabučno sirće osim zaštite i podizanja imuniteta odlično djeluju i kao antibiotik.
Uz sve navedeno njegove koke uvijek imaju dostupan pepeo. Obzirom da se grije na drva sav dobiveni pepeo tokom zime skuplja te ga kroz godinu sipa u čeprkališta u kojima se perad “kupa” te na taj način sprječava napade tekuti i raznih štetočina. Na kraju, Dado za Agroklub kaže: “Mogu slobodno reći da su moje koke, osim što su zdrave i – sretne.”
Izvor: agroklub