Voćarstvo je zahtjevna grana poljoprivrede, ali kada je u pitanju kraljica voća dunja, novi zasadi se stalno podižu. Dunja voli vodu, ali ne previše. Voli brdovite predjele sa tlom koja ima odnos gline i pijeska 50:50.
Dunja – zasnivanje zasada
Dunja se može uspješno gajiti na nadmorskim visinama od 300 do 800 m. Za podizanje zasada dunje najpovoljniji su tereni sa blagim nagibima od 3 do 50, dobro provjetreni. Ravnice su manje pogodne zbog češće pojave mrazeva. Treba izbjegavati zatvorene terene usljed slabe vazdušne drenaže, jer su voćke više izložene mrazevima i napadima bolesti i štetočina. Kako je dunja voćka pogodnija za toplija područja najbolje uspjeva u uslovima umjereno kontinentalne klime, sa srednjom godišnjom temperaturom između 10 i 15°C. Prema poznim proljetnim mrazevima dunja je praktično otporna, jer kasno cvjeta krajem aprila i početkom maja.
Voda je neophodna za odvijanje fizioloških i biohemijskih procesa u biljci dunje. Nedostatak ili višak vode u zemljištu i vazduhu, nepovoljno se odražava na sve životne funkcije i rodnost dunje.
Smatra se da su godišnje potrebe dunje za vodom od 750 do 1.000 l/m2. Padavine treba da su pravilno raspoređene jer su neophodne u periodu vegetacije, odnosno od maja do septembra u vreme porasta plodova. Nedostatak padavina tokom jula i avgusta odražava se i na stepen diferenciranja cvjetnih pupoljaka za narednu proizvodnu godinu.
Pročitajte: Zdrava voćka: Bolje dunja na tanjiru nego na ormaru
Dunja novi zasadi
Za uspješno gajenje dunje optimalna prosečna godišnja relativna vlažnost vazduha je od 75 do 80%, a u ljetnjim mjesecima 60 do 75%. U takvim uslovima, dolazi do prevremenog opadanja plodova, a proces diferenciranja cvjetnih pupoljaka slabi. Prekomjerne količine vode u zemljištu, kao i površinske – stajaće vode su nepovoljne. One otežavaju pristup vazduha do korijena i usporavaju njegovo disanje. Posljedica je slabiji razvoj korjenovog sitema, a time i biljke. Prekomjerna vlažnost izaziva gušenje korijena i uginjavanje cijele biljke.
Povoljna zemljišta za gajenje dunje treba da omoguće ravnomjerno razvijanje korijena kako u dubinu tako i bočno. Za proizvodne zasade dunje najpovoljnija su zemljišta u kojima je odnos gline i pijeska 50:50 ili 60:40. Dunji najviše odgovaraju neutralna zemljišta sa pH reakcijom od 6,0.
Pročitajte: Evo šta sve liječi dunja – Sve što niste znali o mirisnoj dunji
Ukoliko je na odabranoj parceli za gajenje dunje visok nivo podzemnih voda, neophodno je izvršiti dreniranje. Za to je potrebna izgradnja sistema otvorenih kanala, ukopavanje perforiranih (plastični, glineni) cijevi, ili izrada krtičnjaka. Ukoliko ne postoje potrebe da se zemljište odvodnjava, poslije krčenja i ravnanja terena pristupa se agromeliorativnim mjerama i rigolovanju. Najpovoljniji način pripreme zemljišta za dunju je kombinacija podrivanja i dubljeg oranja. Podrivanje zemljišta se obavlja na dubini od oko 60 cm.
Nakon meliorativnih mjera (rasturanja krečnjaka, stajnjaka i ostalih mineralnih đubriva), sprovodi se dublje oranje na 30 do 40 cm. Za jesenju sadnju rigolovanje ili podrivanje treba obaviti u proljeće, a za proljetnu rano u jesen. Cilj je da se do momenta sadnje, zemljište dobro usitni, slegne i poravna.
Autor: Mirjana Ostojić, dipl. inž.