Proljeće je najbolje doba godine. Život se rađa, buja, stižu novi izdanci i pupoljci na našim biljkama, rasad se presađuje. Vrijeme je i za đubrenje većine biljaka.
Proljećna prihrana djeluje na optimalnom nivou, jer temperature tla omogućavaju biljkama da ih unose odgovarajućom brzinom. Đubrenje, odnosno, prihrana se radi na osnovu rezultata ispitivanja tla i potreba biljaka.
Potrebe za nutrijentima variraju u zavisnosti od biljne porodice i vrste. Na primjer, lisnato povrće zahtijeva više azota nego grašak. Povrtarskim kulturama, uopšteno, hranljive materije su najpotrebnije tokom formiranja, a zatim tokom cvjetanja i plodonošenja.
Važno je znati da je na početku proljeća dostupnost hranljivih materija smanjena usljed ispiranja i oticanja (kada su kiše) i usljed hladnog proljećnog zemljišta koje ograničava oslobađanje hranljivih materija iz tla. Prolećne sadnice i presađene biljke treba prihraniti topivim đubrivom pomiješanim s vodom, a zatim, kako biljke rastu, treba preći na granulirano đubrivo. Preporuka je da se pomiješa suvo đubrivo u gornjih 5-10 cm zemlje i zalije vodom, ukoliko se ne očekuju padavine.
Spor rast, zaostajanje u razvoju, blijedo lišće i nizak prinos mogu da ukazuju na potrebu za đubrenjem. Ovi simptomi mogu da se jave i zbog drugih faktora, kao što je pregusta sadnja, slaba sunčeva svjetlost, zbijeno tlo i prisustvo nematoda.
Granulisano đubrivo se stavlja pored biljaka, nikako uz stabljiku, a preko toga se stavlja nov malč. Preporuka je da se koriste samo organska azotna đubrivo, ukoliko analiza zemljišta pokaže da u njemu ima dovoljno fosfora i kalijuma.
Azot je biljkama neophodan u velikim količinama. Ali, ne treba da se pretjeruje, jer prekomjerno đubrenje azotom može da proizvede bujne, zelene biljke, a malo plodova. Opšta preporuka za azot za povrtarske kulture je oko 1kg na 100 m². Povrće koje iznosi dosta hraniva iz zemlje, poput paradajza, brokolija i cvekle treba da dobiju oko 1,4 kg na 100 m².
Đubrenje povrća i organska materija u tlu
Organska materija se oslobađa postepeno iz tla i čini da hranljive materije polako budu dostupne biljkama tokom perioda vegetacije. Potreba za dodatnom prihranom bašte organskim đubrivima će se smanjivati kako se sadržaj organske materije u tlu povećava.
Zato se cilja da sadržaj organske materije u tlu bude na nivou 5-10%, jer je zemljišta u ovom rasponu plodno, lako za obradu i ima veliki broj glista. Tlo sa 5% organske materije oslobodi oko 1kg azota na 100 m², što je tipična preporuka azota za povrtnjake.
Međutim, u određeno doba sezone i u određenim fazama biljaka, organska materija iz zemlje neće moći dovoljno da „nahrani“ biljke. Rano proljeće je taj period i period kada počnu da se formiraju plodovi. Vrhunac oslobađanja azota se obično dešava u julu, i to ako zemlja ima adekvatnu vlagu, čime dolazimo do važnosti zalivanja, odnosno, navodnjavanja u tom periodu, ukoliko nema padavina.
