Infekcije na voćnim zasadima mogu se spriječiti primjenom fungicida u određenim vremenskim intervalima tokom cijele vegetacione sezone. Cilj tretmana je da se obezbijedi stalno prisustvo fungicida koji onemogućava spore dospjele na list ili plod, da ostvare infekciju.
Kritičan period suzbijanja je početak vegetacuje, počevši od fenofaze pucanja pupoljaka, pa do precvjetavanja. Ukoliko se zaraza spriječi na vrijeme, tokom intenzivnog oslobađanja spora narušava se i prekida primarni ciklus razvića bolesti i nastanka budućeg izvora infekcije do kraja sezone.
Obavezno se vrši dezinfekcija zasada i opalog lista u jesen, i to bi bio početak zaštite za narednu vegetacionu sezonu. Do sada se godinama po navici radio jesenji tretman bakarnim preparatima koji u praksi, ali i dugogodišnjim istraživanjima, nisu davali zadovoljavajuće rezultate u zaštiti od biljnih bolesti u ovoj fazi. Takođe, imaju i štetan efekat jer taloženjem bakra u zemljištu smanjujemo i aktivnost mikroorganizama u njemu.
Povećanjem količine bakra u zemljištu smanjuje se apsorpcija određenih mikroelemenata koji su neophodni biljkama. Izostavljanjem ovog tretmana smanjićemo troškove u proizvodnji što je jako bitno uzimajući u obzir niske otkupne cijene većine voćnih vrsta.
Razmatrajući neefikasnost, štetnost i ekonomski trošak jesenjeg tretmana voćaka bakrom preporučuje se alternativno rješenje u vidu tretmana opalog lišća 5% rastvorom uree. Naime, kod jabuke, višnje i sorti šljive koje imaju problem sa rđom, ovo bi trebalo da se uvede kao redovna praksa. Prouzrokovači pjegavosti lista i krastavosti ploda jabuke, ljubičaste pjegavosti lista višnje i rđe šljive prezimljavaju u opalom lišću, te je radi smanjenja infekcija u sledećoj godini neophodno njihovo uništavanje.
Preporuka je da se, pošto opadne 95% lista sa stabala, a prije jesenjeg đubrenja, uradi tretman opalog lišća u prizemnom sloju sa ratvorom uree 5-7% i količinom tečnosti od 400-600 litara po hektaru. Ovim tretmanom se uništavaju prezimljujuće forme patogena i dobija korisna razgrađena organska materija koju biljke koriste kao hranu.
Izvor: dipl. inž. Radmila Ćalić, PSSS Loznica
PROČITAJTE:
Kako pripremiti zemljište za sadnju voćaka?
Isplati li se gajiti dunju i kako?
Kako presaditi ranije posađene voćke?
