Od kasne jeseni, kada je drugog cvijeća u vrtovima sve manje, pa do prvih jakih mrazeva i snježnog pokrivača, hrizanteme ukrašavaju okućnice i vrtove. Pažnju privlače (ne)običnim cvjetovima – ima ih sa sasvim jednostavnim laticama i jednobojnih, pa do onih koje podsjećaju na paukovu mrežu i višebojnih.
Kakav će cvijet biti zavisi od toga kojoj grupi pripada: kineskoj, japanskoj, krupnocvjetnoj, sitnocvjetnoj ili dekorativnoj. Kineske imaju latice savijene nadolje, japanske obrnuto, odnosno nagore, krupnocvjetne plijene veličinom cvijeta od 20 do 30 cm, a sitnocvjetne mnogo manji, od pet do 10 centimetara. Dekorativne, a u njih spadaju evropske selekcije, objedinjuju karakteristike krupnocvjetnih i sitnocvjetnih hrizantema.
Jesenje ruže, kako još nazivaju hrizanteme, lijepo izgledaju pojedinačno i u grupi, a efektne su u kombinaciji sa drugim biljkama, naročito zimzelenim, što vrtu daje efektan zimski izgled. Njihova dekorativnost dolazi do izražaja pored listopadnih biljki koje zimi izgledaju beživotno.
Pročitajte: Hrizantema ili “zlatni cvijet” – Simbol moći, obilja i sreće
Osim u vrtu, hrizanteme lijepo izgledaju ako su u žardinjerama. Mnogi ljubitelji cvijeća će se složiti da je hrizantema ipak vrtna kraljica u kasnu jesen. Potrebno ju je samo zaštititi od prvih mrazeva, koji ponekad dođu nenadano.
Kada hrizantema završi ciklus cvjetanja, u kasnu jesen, postoje dva načina da je sačuvate za narednu godinu. Prvi, mnogo bolji i lakši način je da je posadite na stalno mjesto u bašti, a ako nemate prostor u zemlji biljku presadite u veću saksiju ili žardinjeru. Mjesto na kojem saksija stoji treba da kisne da biljka ne bi dehidrirala i osušila se. U oba slučaja biljci pred zimu treba da uklonite cvjetove i skratite vrhove grana, ne više od desetak centimetara.
A kada prođe opasnost od jakih mrazeva u rano proljeće, tokom aprila ili maja, hrizantemi je potrebno orezati suve grane na dva do tri centimetra iznad zemlje – tim orezivanjem ujedno i oblikujete biljku u željenu formu.
Pročitajte: Produžite cvjetanje hrizantema pravilnom njegom – Evo i kako!
Naziv i predanja
Ime hrizantema potiče od grčkih riječi chrysos, što znači zlatan, i anthemon, u značenju cvijet. Prvobitno su uzgajane u Kini još 1400. godine prije nove ere, a nešto kasnije prenesene su u Japan, gdje su ubrzo postale vrlo cijenjene. Toliko su osvojile Japance da su ih već poslije prvog Festivala sreće održanog 910. godine proglasili za nacionalni cvijet i simbol Sunca, odnosno carske porodice. Iz Azije su potom prvo stigle u Veliku Britaniju krajem 18. vijeka, odakle se njihova popularnost raširila po cijeloj Evropi.
Kineska predanja kažu da one koji piju vodu iz izvora ili potoka oko kojih rastu hrizanteme čeka dobro zdravlje, te da će napitak napravljen od vina u kojem je potopljen ovaj cvijet učiniti svaki ten blistavim.
