Naslovnica Poljoprivredne grane Voćarstvo Brusnica – Savjeti za sadnju i njegu

Brusnica – Savjeti za sadnju i njegu

Brusnica je višegodišnja grmolika biljka koja naraste do 25 cm u visinu i ima jarko crvene sitne plodove, bobice, kiselog ukusa. Plod brusnice se smatra ljekovitim. Prisutne vrste kod nas su Evropska brusnica (Vaccinium vitis-idaea) i Američka brusnica (Vaccinium Macrocarpon – Cranberry).

Agroekološki uslovi za gajenje brusnice

Brusnica podnosi mraz i niske temperature do -40 stepeni C.  Odgovaraju joj humidna, hladnija područja. Zemljiše treba biti lako, pjeskovito do polupjeskovito. Optimalna kiselost zemljišta je pH 4-5,5 (dakle, kisela zemljišta). Odgovaraju joj sunčane i suve pozicije. Navodnjavanje je potrebno u toku cijele prve godine, najbolje kišnicom. Prigodni su sistemi za navodnjavanje kap po kap ili površinski, prskalicama. Može uspjevati do 1500 m nadmorske visine.

Proizvodnja brusnice

Priprema zemljišta i sadnja brusnice

Treba izabrati osvjetljen položaj, bez zadržavanja hladnog vazduha i ocjedno zemljište. U jesen treba obaviti duboko oranje i eliminisati višegodišnje korove. Eventualo, može se unijeti šumski treset da bi se popravilo zemljište, ako je potrebno. Pripremu pred sadnju obaviti tanjiranjem i frezanjem. Onda se pripremaju gredice, kopaju rupe, unosi u njih pripremljeni supstrat. Na pripremljenoj gredici visine 30 cm vrši se sadnja.

Sadi se na dubinu 5-7 cm. Sadnja se obavlja ili u jesen (izdanci moraju biti dovoljno drvenasti) ili u proljeće (još u fazi mirovanja izdanaka). Sadi se sredinom gredice na 30-40 cm međurednog razmaka ako je međuredni razmak 80-90 cm ili na 25 x 100 cm. Dubina jarka za sadnice je 20-25 cm. Treba sadnicu posaditi zajedno sa zemljom iz posude u ravni sa površinom gredice. Oko biljke staviti humus debljine 2 cm. Ovo je jednoredni način sadnje. Kada sadnja nije na gredici biljke treba posaditi 2-3 cm dublje nego u rasadniku. Sadnja u pantljikama podrazumjeva da razmak između pantljika bude 40-60 cm. U njima treba biti međuredni razmak 30-40 cm, a 20-30 cm od biljke do biljke u redu.

Jednoredni način sadnje je pogodniji za mehanizovanu obradu. Sadnice treba odabrati kvalitetne, dobro razvijene, starosti jedne do dvije godine. Kontejnerske sadnice se mogu saditi cijele godine, a prednost im je i dobar prijem pri sadnji. Optimalno vrijeme sadnje je od marta do maja. Nakon sadnje potrebno je zalivanje sadnica. Za jedan hektar zasada treba obezbjediti 30-40 000 sadnica. Cijena sadnice je oko 3 eura po komadu.

Brusnica se može uzgojiti i u saksiji  i držati u stanu.  Saksija za sadnju treba biti duplo veća  od one u kojoj je sadnica bila. U saksiju treba prvo staviti kompost do polovine i dodati šaku kore od drveta. Sve treba dobro pomješati i biljku staviti odozgo, jer  osnova biljke treba biti u ravni sa rubom saksije. Nakon sadnje biljku treba zaliti.

Razmnožavanje brusnice

Razmnožava se vegetativnim putem, podzemnim izdancima, koje se zakorjenjavaju i razvijaju nadzemne gančice puzavice (lasteri). Biljka tokom rasta pušta izdanke. Na taj način ona se sama dalje razmnožava. Kada se ti djelovi izdanka ukorjene, mogu se odsjeći od majke biljke i tako dobijemo novu biljku. Nju možemo samostalno posaditi.

Đubrenje

Obavezno je da svake godine stavimo oko biljke treset ili piljevinu. Đubriva koja su adekvatna za brusnicu trebaju biti samo ona koja su kisele reakcije, koja će se razgrađivati 8-9 meseci. Najprikladnija su bio i organska đubriva.

Njega zasada

Međuredni prostor treba kositi i malčirati (borove iglice, kiseli treset piljevina) sa debljinom 2-5 cm malča. Dobro je koristiti crnu malč foliju na hladnim zemljištima. Orezujemo biljke nakon dvije godine, tj. proređujemo grane i ostavljamo samo 4-5 novih izdanaka. Stare i suve izdanke potpuno orezujemo, a slabo rodne orežemo na četvrtinu visine grma. Postoje neke preporuke da se ne orezuje do pete godine. Američka brusnica je krupnija, većeg grma sa dužim izdancima i za nju je potrebno ostaviti više prostora, tj. posaditi na veće razmake. Izdanci koji nastanu mogu se ostaviti da polegle po zemlji ili ih podići i pričvrstiti vertikalno za nosače.

Zaštita

Brusnica je otporna na bolesti i štetočine i to je njena velika prednost. Samim tim zaštita je nepotrebna, ali se može preventivno prskati bakarnim preparatima u zimskom periodu u fazi mirovanja. Korove uništavamo okopavanjem, frezanjem, plijevljenjem, a u slučaju nužde, i herbicidima.

Berba i skladištenje brusnice

U septembru sazrijevaju plodovi brusnice. Treba dobro odrediti vrijeme berbe, kada su plodovi svijetlo crveni ili tamno crveni. Nedozreli plodovi su gorki, ali plodovi mogu dozreti i u skladištu. Branje može biti ručno ili grabljama.

Brusnice se nakon branja mogu čuvati 3 – 5 nedelja na temperaturi od 0 do -7. Mogu se više mjeseci čuvati zamrznute, a mogu se i sušiti. Osušeni plodovi ne gube ništa od svojih vrijednih sastojaka. Dugovječnost zasada brusnice je 30 godina.

Na svjetskom tržištu brusnicu otkupljuju  za oko 1,5- 2 eura/ kg. Na našim pijacama postiže maloprodajnu cijenu od 3-5 eura/kg.

PROČITAJTE:
Pljosnata BRESKVA – Ukusnija i daje duplo više plodova od domaćih sorti!
Razmnožavanje kupine putem izdanaka i bočnih grančica
Najznačajnije bolesti i štetočine šljive
Exit mobile version