Posljedice se bilježe na svim usjevima – od lubenica, preko paradajza, kukuruza do voća. Poseban stres za biljke očekuje se ovoga vikenda kada se najavljuju visoke temperature.
Česte padavine i niske temperature vazduha za ovo doba godine negativno su se odrazile na zasade povrća u Lijevče polju. Trenutni nepovoljni uslovi najviše štete nanose proizvođačima lubenice, a u posebno teškoj situaciji su oni proizvođači koji su se odlučili na ranu proizvodnju.
“Prva sorta mi je nikla i sagnjila od zime pa sam tu sortu morao presijati, a ove druge dvije koje smo malo kasnije posijali, one su nikle. Kasnit će dosta“, kaže Goran Topolović, proizvođač lubenice iz Srpskog Vakufa, navodi RTRS.
Relativno dug period sa niskim temperaturama ostavio je posljedice i na krastavcimakornišonima. Ostoja Gvozden, proizvođač povrća iz Rogolja eliminisao je štete upotrebom agrotekstila i ultrasil folijom koju je, neuobičajeno, koristio na špalirima. “Zadovoljan sam sa rastom i zdravljem krastavca, nema potrebe toliko za zaštitom od oboljena i insekata. Svega dva puta sam do sada tretirao“, kaže Gvozden.
Najizraženije štetočine vaši i trips
Situaciju na terenu budno prate agronomi. Kod proizvođača koji su sijali rane sorte, savjetuju ponovno sijanje sorti kraće vegetacije. Na zasadima krastavaca i lubenice predviđaju napade različitih bolesti.
“Najizraženije štetočine su biljne vaši i trips, koji se pojavljuje od početka cvjetanja pa do kraja vegetacijskog perioda jer napadaju cvat i ostalo. Potrebno je vršiti preventivno djelovanje i praćenje na terenu“, rekao je Živko Šašić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, PJ Gradiška.
Kod proizvođača krastavaca kornišona koji nisu imali šteta, prvi rod se očekuje za sedam dana.
Ekstremno visoke temperature zaustavit će nalivanje zrna
Česte kiše ne idu naruku ni ratarima, jer im otežavaju obavljanje poljoprivrednih radova. Velika vlaga i temperaturne oscilacije pogoduju razvoju biljnih bolesti.
Za manje od mjesec dana trebala bi da krene žetva ječma i pšenice. U kakvom stanju su ratarski usjevi i kada možemo očekivati rod, objasnio je Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, rukovodilac PJ Bijeljina
“Kada govorimo o stanju ozimog ječma i ozime pšenice, a u odnosu na obilne padavine i niže temperature, u ovom periodu je intezivan razvoj biljnih bolesti, bolesti lista, ali i klasa. Veći dio poljoprivrednih proizvođača je obavio zaštitu od fuzarioza. Jedan dio proizvođača nije obavio ovu agrotehničku mjeru zaštite, a i oni koji su to uradili, pitanje je koliki će biti efekat je pitanje jer je nakon provođenja zaštite uglavnom ponovo pala kiša. Proizvođači se s razlogom pitaju što će biti s njihovim rodom“, kaže Zarić dodavši da se stanje više ne može popraviti.
“Koliki će biti krajni rezultat u pogledu prinosa i kvaliteta zavisi od narednog perioda, jer ukoliko dođe do ekstremno visokih temperatura, koje su i najavljenje, može da dođe do prekida normalnog nalivanja zrna što u svakom slučaju dovodi do smanjenja prinosa i kvaliteta“, rekao je Zarić.
Zarić savjetuje da proizvođači čim mogu ući u parcele, da je obavezna mjera međuredno kultiviranje njege kukuruza uz obaveznu prihranu.
Uraditi kontaktnu i sistematičnu zaštitu
“Danas imamo ekstremem uslove zbog čega je plastenička proizvodnja sve popularnija. Ne samo da se produži sezona na proljeće i jesen, nego i da možemo kontrolisati dotok energije i vode u plastenike te sve drugo što je uslovljeno vanjskim neprilikama“, kaže Mesarović dodavši da svo povrće koje je posađeno krajem aprila i početkom maja na otvorenom trpi jake stresove.
“Imali smo saturaciju zemljišta. Mlade biljke su bile u fazi ukorijenjavanja, korijen se gušio bez vazduha. Imali smo tek 40% potrebnog svjetla, a ako biljke nemaju dovoljno svjetla, ne mogu prelaziti u potrebne faze rasta. Bolesti će tek sada početi jer se već za vikend najavljuju temperature i do 30°C. Tu će se stvoriti dovoljno sati u kojima će biti dovoljno vlage i topline u kojima će se stvarati infekcije. Tko može, neka uradi kontaktnu i sistematičnu zaštitu kada su u pitanju gljivična oboljenja“, savjetuje Mesarović koji procjenjuje da će kod pšenice prinos biti manji za 20 do 30%.
“Lubenici se procjenjuje također već manji prinos za oko 30%. Paprika na otvorenom moženadoknaditi propušteno, paradajz na otvorenom je već puno izgubio na prvoj cvjetnoj grani, ali se isto može nadoknaditi i kompenzovat će se cijenom.”
U problemu su i voćari jer se pojavljuje oboljenje i ploda i lista.
“Ako u maju nisi zaštitio voće, moraš stalno, do oktobra. Ali tada treba imati stručnjaka koji će dati procjenu. No, mogu se raditi kurativni tretmani da se smanji šteta. No, već ima dosta voćnjaka u kojima ima dosta štete. Ipak, još uvijek se može intervenisati“, zaključuje Mesarović.
Uraditi kontaktnu i sistematičnu zaštitu
“Danas imamo ekstremem uslove zbog čega je plastenička proizvodnja sve popularnija. Ne samo da se produži sezona na proljeće i jesen, nego i da možemo kontrolisati dotok energije i vode u plastenike te sve drugo što je uslovljeno vanjskim neprilikama“, kaže Mesarović dodavši da svo povrće koje je posađeno krajem aprila i početkom maja na otvorenom trpi jake stresove.
“Imali smo saturaciju zemljišta. Mlade biljke su bile u fazi ukorijenjavanja, korijen se gušio bez vazduha. Imali smo tek 40% potrebnog svjetla, a ako biljke nemaju dovoljno svjetla, ne mogu prelaziti u potrebne faze rasta. Bolesti će tek sada početi jer se već za vikend najavljuju temperature i do 30°C. Tu će se stvoriti dovoljno sati u kojima će biti dovoljno vlage i topline u kojima će se stvarati infekcije. Tko može, neka uradi kontaktnu i sistematičnu zaštitu kada su u pitanju gljivična oboljenja“, savjetuje Mesarović koji procjenjuje da će kod pšenice prinos biti manji za 20 do 30%.
“Lubenici se procjenjuje također već manji prinos za oko 30%. Paprika na otvorenom moženadoknaditi propušteno, paradajz na otvorenom je već puno izgubio na prvoj cvjetnoj grani, ali se isto može nadoknaditi i kompenzovat će se cijenom.”
U problemu su i voćari jer se pojavljuje oboljenje i ploda i lista.
“Ako u maju nisi zaštitio voće, moraš stalno, do oktobra. Ali tada treba imati stručnjaka koji će dati procjenu. No, mogu se raditi kurativni tretmani da se smanji šteta. No, već ima dosta voćnjaka u kojima ima dosta štete. Ipak, još uvijek se može intervenisati“, zaključuje Mesarović.
Izvor: AgroKlub
