Baršunasta plijesan lista paradajza uzročnik: Passalora fulva (Cooke) U. Braun et Crous syn. Fulvia fulva (Cooke) Cif.; Cladosporium fulvum Cooke.
U našim uslovima P. fulva je isključivo patogen paradajza koji se gaji u plastenicima i staklenicima. U slučaju jače pojave, može prouzrokovati ekonomske štete usljed smanjenog prinosa i sporog sazrijevanja plodova. Najznačajniji domaćin P. fulva je paradajz. Osim paradajza ovaj patogen napada i neke divlje biljke iz roda Lycopersicon.
Baršunasta plijesan lista paradajza – simptomi
Simptomi bolesti najčešće se pojavljaju na listovima, ali mogu nastati, mada rjeđe, i na lisnim peteljkama, cvjetovima, stabljici i plodovima paradajza. Početni simptomi na listovima se ispoljavaju u vidu svijetlozelenih ili žutih pjega sa nejasnim rubovima.
Istovremeno, naspram pjega s lica, parazit počinje da sporuliše na naličju lista, što se uočava u vidu karakteristične maslinastozelene ili sivopurpurne somotaste prevlake. U povoljnim uslovima za razvoj parazita baršunasta prevlaka se širi i zahvaća cijeli list, koji dobija žutomrku boju, uvija se, vene i suši. Najčešće su u početku napadnute donje etaže listova, jer je pri zemljištu relativna vlažnost zraka znatno veća, nakon čega se vremenom zaraza širi prema vrhu biljke.
Pročitajte: Zlatica – 4 načina suzbijanja prirodnim putem i bez hemije
Pri jakim zarazama oboljeli listovi otpadaju prije vremena. Simptomi se ponekad mogu pojaviti i na stabljici, cvjetovima i plodovima paradajza. Zaraženi cvjetovi obično propadaju prije zametanja plodova. Na zelenim plodovima, najčešće u zoni peteljke, uočavaju se smeđe kožaste pjege, dok su na zrelim plodovima one žute i ulegnute. Pri zarazi plodova micelija patogena prodire duboko u plod, zbog čega u njemu mogu biti zaražene i sjemenke. Simptomi bolesti se u našim uslovima rijetko pojavljuju u polju, i to samo u uslovima velike vlažnosti.
Biologija
Ova gljiva se u nepovoljnim uslovima spoljne sredine održava u zemljištu kao saprofit ili na biljnim ostacima u obliku sklerocija i konidija. Takođe, patogen se može prenijeti i zaraženim sjemenom paradajza. Konidije mogu održati klijavost godinu dana. Sa nastupanjem povoljnih uslova sklerocije klijaju i na njima se formiraju nove konidiofore s konidijama, koje nakon dospijevanja na osjetljive biljne organe klijaju u infekcionu hifu. Ona prodire u unutrašnjost biljnih organa i ostvaruje zarazu. Konidije se raznose zračnim strujama, odjećom, alatom i vjerovatno, insektima.
Pročitajte: Zeleno uvenuće paprike i paradajza u plasteniku
Za razvoj ove gljive od presudnog značaja su temperatura i posebno relativna vlažnost zraka. Infekcije nastaju pri temperaturama od 10 do 27 °C, sa optimumom od 22°C, uz relativnu vlažnost zraka 90-95%. Pri takvim uslovima dovoljno je da listovi budu vlažni četiri sata pa da nastane infekcija. Inkubacija traje 10-12 dana. Ako se relativna vlažnost vazduha spusti ispod 60%, infekcija se ne može ostvariti.
Suzbijanje
U praksi se najbolji rezultati za kontrolu P. fulva postižu primjenom plodoreda, uništavanjem biljnih ostataka, sjetvom zdravog ili dezinfikovanog sjemena, gajenjem rezistentnih sorti i hibrida, izbjegavanjem čestih i preobilnih navodnjavanja, kao i redovnim provjetravanjem objekata i izbjegavanjem preguste sadnje paradajza.
Đubrenje treba da bude uravnoteženo i usklađeno sa uzgajanom sortom ili hibridom paradajza. Tretmane fungicidima treba sprovesti nakon pojave prvih simptoma i ponavljati u određenim vremenskim intervalima.
