Poljoprivredni proizvođači koji nisu stigli da odrade prireme u voćnjaku za narednu vegetacionu sezonu imaju priliku u narednom periodu.
Kako se proljeće približava, vrlo brzo će stići i temperature preko 10 stepeni, što će pokrenuti vegetaciju. Trebalo bi znati da je to period kad su biljke najosjetljivije i podložne napadu brojnih biljnih bolesti i štetočina. Zato ćemo vam navesti koje su to najopasnije bolesti i štetočine koje mogu dovesi do značajnog smanjenja prinosa, njihove biljke domaćine i efikasne mere borbe koje bi trebalo preduzeti kako bi biljke ostale u dobrom stanju i dale dobar i kvalitetan prinos.
Breskva (Prunus persica) pripada koštičavim voćnim vrstama i kao takva podložna je napadu brojnih bolesti i štetočina, pa je zbog toga vrlo bitno pravovremeno reagovati kako bi se njihov napad izbjegao. Najznačajnije bolesti koje napadaju breskvu u ranom proljećnom periodu su Taphrina deformans (prouzrokovač kovrdžavosti lista breskve), Monillia laxa (pruzrokovač sušenja cvetova i grančica voćnih vrsta). T. deformans prezimljava u pukotinama grana, pupoljcima i opalom lišću. Napada brskvu u fazi zelene tačke, a parazit se razvija zajedno sa rastom lista. To dovodi do uvećanja tkiva, lišće se kovrdža i dobija crvenu boju. Takvo lišće nije u mogućnosti da vrši fotosintezu (zbog nedostatka hlorofila), opada tako da nije moguć priliv organske materije u ostale biljne organe i u plodove koji ostaju sitni i zakržljali. Od mjera suzbijanja preporučuje se da se breskva prvo oreže u fazi mirovanja i pokupi opalo lišće kako bi se spriječilo prodiranje bolesti kroz mjesto rezidbe i smanjio izvor infekcije. Poslije toga pred kretanje vegetacije, kad se temperatura preko 10 stepeni zadrži nekoliko dana, trebalo bi biljku oprskati bakarnim preparatima, po mogućnosti u kombinaciji sa mineralnim uljima radi zaštite od breskvinog smotavca prouzrokovača crvljivosti plodova breskve.
Višnja ( Prunus cerasus) je koštičava voćna vrsta koja najveći gubitak prinosa trpi usljed sušenja grančica i cvjetova čiji je prourokovač Monillia laxa (tzv. monilioza). Na deblu se pojavljuju rak rane (ulegnute pege ) iz kojih curi smola. U njima prezimljava, a takođe i u mumificiranim plodovima. Mjere suzbijanja: pri podizanju voćnjaka trebalo bi birati ocjedne terene u pravcu duvanja vjetra, otkloniti mumificirane plodove i orezivati zaražene grane. Prilikom hemijske zaštite trebalo bi koristiti preparate na bazi bakar hidroksida, a kasnije u fazi cvjetanja koristiti preparate na bazi prohloraza i tebukonazola. Radi spriječavanja razvoja rezistentnosti, potrebno je kombinovati sistemične sa protektivnim preparatima.
Šljiva (Prunus domestica ) je koštičava voćna vrsta koja se mora štititi od napada parazita Taphrina pruni – koji je prozrokovač rogača šljive. Plod koji je zahvaćen ovim parazitom je sunđeraste konzistencije, bez koštice i kao takav je neupotrebljiv. Najčešće se javlja kad je prohladno i kišovito proljeća u vrijeme zametanja plodova. Prezimljava na grančicama. Mjere suzbijanja: Osnovna mjera borbe je hemijska zaštita u fazi mirovanja i tada treba oprskati šljivu preparatima na bazi bakra u kombinaciji sa crvenim uljem radi zaštite od šljivinog smotavca.
Malina i kupina (Rubus sp.) su jagodaste voćne vrste koje mogu pretrpeti velike štete od prouzrokovača sušenja lastara i lista maline i kupine (Didimella aplanata). Lišće se suši i opada, a lastari dobijaju kestenjaste pjege. Tu se parazit i održava. Mjere suzbijanja: Odmah poslije berbe neophodno je ukloniti biljke koje su donijele rod da se zaraza ne bi sa njih prenela na mlade lastare, i ne ostavljati previše guste zasade preko zime. Obavezno je mlade lastare oprskati bakarnim preparatima.
Kruška (Pirus communis) trpi značajna oštećenja od napada kruškine buve Psylle pyri. Najveće štete čini na mladim izdancima, a ujedno je prenosilac fitoplazme koje su odgovorne za brzo propadanje stabla kruške. Lišće se kovrža i opada, a plodovi su sitni i zakržljali. Preporučuje se zaštita u zimskom periodu mineralnim uljima.
Jabuka (Malus domestica) je biljka čija je proizvodnja nemoguća bez primjene zaštitnih sredstava jer je domaćin većeg broja bolesti i šteočina. Velike štete može joj nanijeti kalifornijska štitasta vaš Quadrispidiotus perniciosus ako se preventivno ne vrši njeno suzbijanje. Preporučuje se prskanje mineralnim uljima poslije utvrđivanja brojnosti. Ako brojnost ne prelazi prag štetnosti, ne koristiti mineralna ulja nego samo bakarne preparate radi preventine zaštite od Venturie inequalis, prouzrokovača čađave krastavosti plodova jabuke.
Izvor: PSSS