Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Aziju i Afriku.
Vlakno se najčešće upreda u niti i koristi za izradu mekanih tkanina i najčešće je korišteno prirodno vlakno u svijetu danas.
Istorija upotrebe pamuka vodi nas u daleke godine, na područje današnjeg Meksika, gdje su arheolozi u pećinama pronašli pamučne kuglice stare 7.000 godina.
Na tlo Evrope pamučnu odjeću su prvi put donijeli arapski trgovci 800. godine. S obzirom na to da je odjeća od pamuka bila mekana, nježna, prozračna i prijatna na dodir, nazivali su je “tkanim vjetrom”, a zbog cijene je bila prozvana “bijelim zlatom”.
A odjeća koju danas koristimo nezamisliva je bez pamuka. Ali ne samo odjeća. Od pamuka prave se igračke, zavjese, jastuci, a “bijelo zlato” se koristi i za dijelove namještaja koji se prave od tkanih vlakana.
A posljednjih godina sve je veća primjena organskog u odnosu na konvencionalni pamuk, prvenstveno zbog zdravlja ljudi – sve je više ekološki osviještenih ljudi i interesovanje potrošača za organski pamuk je veliko, te je njegova primjena svakim danom sve vaća.
Šta je organski pamuk?
Organski pamuk je pamuk koji je proizveden u skladu sa međunarodno priznatim standardima organske proizvodnje.
Gaji se bez upotrebe hemijskih đubriva ili pesticida i na zemlji koja je potpuno očišćena od toksičnih ostataka hemijskih đubriva i pesticida koji su ranije potencijalno korišteni na njoj.
Tretman čišćenja zemljišta na ovaj način traje najmanje tri godine. Sjeme pamuka se koristi iz originalnih biljaka, što znači da biljke nisu genetski modifikovane, a sva sredstva koja se dodaju tokom uzgoja biljaka su organskog porijekla i ekološki pogodna.
Tokom prerade i pakovanja, vlakna se ne smijeju tretirati hemikalijama. Danas su glavni proizvođači organskog pamuka Indija, Sirija, Turska, Kina, Tanzanija, SAD, Uganda, Peru, Egipat, zemlje zapadne Afrike i Kirgistan.
Organski ili konvecionalni
Zahvaljujući razvoju nauke, uzgoj pamuka je ubrzan. Pa ipak, zbog upotrebe bioinženjeringa, pesticida i hemikalija, veliki dio pamučne odjeće koja je danas zastupljena na tržištu nije potpuno bezbjedna za čovjeka.
Masovni uzgoj pamuka sa upotrebom herbicida, pesticida, sintetičkog đubriva, korištenjem GMO sjemena, u velikoj mjeri narušava prirodne zakone planete.
Godinama unazad se vode polemike o tome koji pamuk je bolji: organski, koji je proizveden po principima organske proizvodnje, ili konvencionalni, proizveden klasičnim postupcima.
Proizvođači konvencionalnog pamuka kao glavni adut navode masovnu i jeftiniju proizvodnju pamuka koji se po sadržaju celuloze ne razlikuje od organski proizvedenog pamuka.
Klasičnim metodama identifikacije organsko pamučno vlakno ne može se razlikovati od pamučnog vlakna iz konvencionalnog uzgoja.
Ali ipak, benefiti proizvodnje organskog pamuka rastu iz godine u godinu. Proces proizvodnje organskog pamuka je ekološki i čuva već dovoljno ugroženu planetu.
I potrošnja vode pri proizvodnji organskog pamuka je manja u odnosu na proizvodnju konvencionalnog pamuka. Sa zdravstvenog aspekta, organski pamuk takođe ima prednost u odnosu na konvencionalni.
Mnoge studije dokazuju da je organski pamuk znatno mekši na dodir i ima bolju apsorpciju vode.
Reakcija kože
Organski pamuk je materijal koji najviše prija koži, djeluje umirujuće i praktično je najbezopasnije prirodno vlakno. Vlakna konvencionalnog pamuka ponekad mogu biti iritantna za kožu, dok se kod organski proizvedenog pamuka iritacije ne dešavaju.
Organski pamuk je prvenstveno idealan materijal za zaštitu i njegu novorođančadi, posebno za izradu dječjih posteljina, odjeće za bebe, peškira, gaza… Organski pamuk u kontaktu sa kožom deluje hipoalergeno, odnosno ne izaziva iritacije.
Zagađenje
Pamuk je jedna od najzagađenijih biljaka. Uzgoj i obrađivanje konvencionalnog pamuka u tekstilnoj industriji nanosi ogromnu štetu okolni i zdravlju ljudi.
Za uzgoj određene količine sirovine, npr. jedne majice potreban pamuk poprskan je sa 17 kašika umjetnog gnojiva, čemu je pridodana po jedna kašika aktivnih hemikalija poput pesticida, herbicida i insekticida. Dodaju se još i regulatori rasta.
Da bi pamuk što prije sazrio za žetvu, mora se prskati još osam do deset puta. Time se ne zagađuje samo zemlja, već i podzemne vode, životinje i ljudi.
Izvor: eKapija
PROČITAJTE: