Zimsko prskanje voćki je važna i obavezna mjera zaštite.
Zaštita voćki u toku zimskog perioda može se obaviti i sumporom i krečom. Momenat tretiranja ovim sredstvima ne smije se promijašiti jer može sa jedne strane doći do izostanka efekta, a sa druge strane do ispoljavanja fitotoksičnog efekta na voćke.
Na zaštitu voćnjaka sumporom i krečom podseća mast. inž. polj. za zaštitu bilja Dušan Stojanović.
Inovacije u zimskom prskanju voćaka
Dugo se smatralo da je tretman bakrom i uljem najbolje rješenje za zimski tretman voćaka, međutim naučno inženjerski krugovi su došli do drugačijeg zaključka.
Sve veći izazovi u proizvodnji kvalitetnijeg sa jedne i jeftinijeg proizvoda sa druge strane su nametnuli novo rješenje u ovom pogledu zaštite voćarskih kultura.
Pročitajte: Sumpor je nužan za dobar prinos kultura
Bakar je korišćen višedecenijski i njegovo taloženje u zemljištu prouzrokuje brojne štetne posljedice po zdravlje bilja.
Mineralno ulje u količinama koje su djelotvorne za suzbijanje prezimljujućih formi štetočina (a to je 30 litara ulja po hektaru) je stavka čija se ekonomska opravdanost dovodi u pitanje.
Sumpor i kreč za zaštitu voćnjaka
Sa druge strane, sumpor i kreč su među najjeftinijim sredstvima za zaštitu bilja, a i te kako su efikasna.
Hemijske kuće su radi što većeg profita zbog prodaje bakarnih i uljnih preparata marketinški potisnule sumpor i kreč, što nije slučaj u voćarski mnogo razvijenijim zemljama gdje je ova kombinacija na početku vegetacije neizostavni tretman u zaštiti.
S toga, akademska mi je dužnost da vam preporučim u predstojećoj sezoni primjenu sumporno-krečne čorbe za tretiranje voćnih vrsta na početku vegetacije.
Da se podsjetimo sumpor djeluje i kontaktno i isparenjima na prezimljuće forme štetočina (u prvom redu vaši i grinje) i biljnih bolesti, dok kreč ima funkciju što boljeg fiksiranja sumpora na površini biljke. Takođe kreč produžava dejstvo sumpora i čini ga netoksičnim za biljku.
Ono što je zanimljivo je da su novija istraživanja pokazala da i sam kreč djeluje kao jak kontaktni fungicid i baktericid.
Generalna preporuka kod svih voćnih vrsta je da u fazi bubrenja pupoljaka primjenimo 18 kg sumpora u prahu i 10 kg negašenog kreča na 1000 litara tečnosti.
Najkvalitetnija priprema ove mješavine se sastoji u tome da se prvo u manjoj količini vode ukuva negašeni kreč postepenim dodavanjem sumpora u prahu, a tek nakon hlađenja sjedini sa ostatkom vode i nakon toga upotrijebi.
Jako je bitno da se procijede kroz gazu eventualne nečistoće i primjese koje nisu rastvorene i dobro promiješane kako ne bi došlo do zapušenja dizni. Poželjno je za ovaj tretman radi lakše aplikacije koristiti što veći promjer dizni za prskanje.
Kada je riječ o količini utrošene količine tečnosti za prskanje po hektaru pravilo glasi ovako: Za svaki metar rodnog dijela stabla voća koristiti minimum 500 litara tečnosti. U prevodu, mladi voćnjaci se tretiraju sa 500, a voćnjaci u punom rodu, kao i oni sa redukovanim sistemom rezanja i sa velikim krošnjama i do 1500 litara tečnosti po hektaru.
Potrebno je naglasiti da je svako stablo potrebno detaljno okupati prilikom tretmana.
Napomena je da se sam momenat tretiranja ne smije promijašiti jer može sa jedne strane doći do izostanka efekta, a sa druge strane do ispoljavanja fitotoksičnog efekta na voćke.
Ukoliko se porani sa tretmanom postoji šansa da eventualne padavine odstrane preparat sa biljke i time izostane efekat. Ukoliko se zakasni i pupoljak već pukne, ova mješavina može izgorjeti mlado biljno zeleno tkivo.
Pravi trenutak za primenu je faza bubrenja pupoljaka.
U toku vegetacije se ova mješavina može primjenjivati i kao preventivni fungicid za većinu gljivičnih infekcija , ali u 8 puta razblaženoj koncentraciji.