Naslon je potreban ne samo za puzeće kupine već i za one koje rastu uspravno, i to tokom cijelog njigovog života. Postavlja se u drugoj godini poslije sađenja i sastoji se bilo samo od pojedinačnog dugačkog kolja, bilo od pobivenih direka sa razapetom žicom.
Kolje treba da je najmanje 2 m iznad zemlje i 0,5 m u zemlji. Prečnik vrha ovog kolja treba da iznsi najmanje 5 cm. Ono se pobija uz svaki žbun. Za kolje se na 2-3 mjesta povezuju lastari manilom ili rafijom u vidu osmice, isto kao i lastari vinove loze uz kolac.
Naslon od direka i žice upotrebljava se pri gušćoj sadnji i na nešto većim površinama kupinjaka. Za ovaj naslon, koji u kupinjaku treba da ostane onoliko godina koliko će biti i viejk kupina (12-15 godina), mogu se upotrebljavati gvozdeni, betonski ili drveni stubovi visene 2 m iznad zemlje. Oni se postavljaju na 7 m jedan od drugog i za njih se zatežu po 1-3 reda žice, i to za sorte koje rastu uspravno jedan a za puzeće tri reda. Najpogodinija žica za ovu svrhu je galvanizovana, debljine 2,8-3,2 mm. Za puzeće sorte prvi red žica se stavlja na 60 cm iznad zemlje, treći na vrhu direka a drugi red između prve i treće žice. Međutim, za uspravno rastuće kupine stavlja se samo jedna ili najviše dvije žice i to na visini 70-80 cm, odnosno na 50-60 i 120-150 cm iznad zemlje.
Izdanci se vezuju za žicu kako koji stiže za vezivanje. Vezuju se rafijom, malinom ili gumom ito na mjestu gdje se lastari ukrštaju sa žicom.
Da bi se izbjeglo vezivanje lastara za žicu, koje je prilično zameteno i uz to skupo, naročito kod trnovitih sorata, preporučuje se da se u svakom redu postave dvojne žice, sa razmakom oko 40 cm. Radi toga na stubove na određenom rastojanju, a upravo na njihovu visinu, pričvršćuju prečage i za njih zateže žica. Kod ovakve vrste naslona ljetorasti kupine se razvijaju i rastu između dvojnih redova žice, na koje se naslanjaju i na taj način izbjegava vezivanje, čime se smanjuju troškovi gajenja ove voćne kulture.
POGLEDAJTE GALERIJU
