Rezanje krtola krompira se često sprovodi. Nekad se krtole režu bez naročite potrebe, prosto iz navike ili sasvim pogrešnog shvatanja da se raezanjem povećava prinos.
Rezanje je mejera iz nužde, pa se stoga može sprovoditi jedino kada se to mora, odnosno kada nemamo drugog izbora. Na primjer, kada se obrađena površina ne može zasaditi posojećeim sjemenom, a nabavka drugog nije moguća, onda se mogu rezati samo krupniji gomolji od 50 mm srednjeg promjera. U tom slučaju rezanje se obavlja najmanje 3-6 dana prije sadnje i gomolji se čuvaju u prostorijama bez jake promaje, pri većoj relativnoj vlažnosti vazduha.
Pročitajte: Sadnja krompira po Kvartaljnovoj metodi – 10 kg više po m²
Svrha ovoga je u tome da se presječna ploha krtole dobije pokožicu i zaraste. Neikad se ne smije saditi krtola rezana neposredno pred sadnju. Nož za rezanje mora biti oštar i mora se poslije svakog rezanja dzinfikovati. Svrha ove dezinfekcije je sprečavanje prenošenja bolesti.
Loša strana rezanja je u tome da gotovo nikad ne izniknu sve presječene krtole, pa je sklop prorijeđen, a iznikle krtole imaju manji broj stabljika u grmu. Ukoliko se sadnja obavlja u lošim vremenskim uslovima, pojačan je napad raznih bolesti, pa stoga i truljenje krtola može biti vrlo veliko, zbog čega je jako prorijeđen sklop. Da bi se to izbjeglo rezane krtole moraju se saditi u dobro zagrijano i vlažno zemljište.
Pročitajte: Kako obogatiti tlo nakon vađenja krompira?
Samo rezanje obavlja se tako da se krtola siječe po dužini, nastojeći pri tome da svaka polovina ima podjednak broj okaca. Nikada se ne smiju rezati krtole duguljastih sorti po najmanjem promjeru, tj porijeko.
Gustoća sadnje rezanim krtolama mora biti nešto veća od sadnje nerezanim krtolama i kreće se oko 10 %. Sadnja krompira rezanim krtolama namijenjena sjemenskoj proizvodnji posebno je nepovoljna, naročito ako se radi o sorti koja stvara mali broj krtola u grmu. Rezanjem se ovaj broj prepolovi i proizvodnja sejemena pod ovakvim uslovima dovodi se u pitanje.