Gajenje usjeva u monokulturi dovodi do “malaksalosti” zemljišta ili “zamora”. Malaksalost zemljišta predstavlja, ustvari, jednu kompleksnu pojavu koja se najčešće ogleda u stvaranju nepovoljnih usolova za rast gajenih usjeva, a ponekad ga čak i onemogućava.
Razni su uzroci koji mogu dovesti do takve pojave: nedostatak hraniva, češče mikroelemenata, narušavanje ravnoteže između pojedinih grupa mikroorganizama i sakupljanje pojedinih inihibitornih materija nastalih kao posljedica razlaganja odeđenih žetvenih ostataka.
Nedostatak hraniva je u ranijem periodu imao veći značaj, naročito kada su u pitanju mikroelementi. Danas je to manje slučaj jer se ovi nedostaci efikasno liminišu đubrenjem. Najčešći uzroci “malaksalosti” danas se nalaze u edafonu (nematod), što se može riješiti samo smjenjivanjem usjeva.
Najčešće se navode dvije teorije kojima se objašanjava navod “malaksalosti zemljišta”:
- Teorija toksina (Plenk, de Candolle, Uslar)
- Bakterijska teorija (Hiltner i Störmer)
TEORIJA TOKSINA
Izvijesno je da se brojni produkti razlaganja organske materije nalaze u zemljištu. Po teoriji toksina kaže se da biljke putem korijena luče i toksične materije. Ove materije nekad u određenoj mjeri djeluju i na njih povratno. Mnogo je protivnika ovakve teorije u prilog navodimo mišljenje Schönbecka cit. Könnecke, ibid; koji kaže da bi takve materije djelovale inihibitorno neophodno je da se ispune tri usova: moraju dospjeti u zemljište, posojeća koncentracija mora biti efikasna i moraju ostati aktivne i za vrijeme vegetacije narednog usjeva. Prvi uslov je načešće ispunjen dok druga dva obično nisu, i to je razlog što je inhibitorno dejstvo predusjeva na naredni usjev slabije izraženo, nejasno ili ga nema.
BAKTERIJSKA TEORIJA
Ova teorija “malksalost zemljišta” objašnjava narušavanjem ravnoteže između pojedinih grupa mikroorganizama koji se nalaze i aktivno stvaraju u rizosfernom dijelu zemljišta. Smanjeni udio korisnih u korist štetnih praktično dovodi do zamora zemljišta. Gajenjem usjeva neprekidno u monokulturi osiromašena je mikroflora zemljišta. Smjenjivanjem usjeva logično mijenja se sastav mikroflore i tak pruža mogućnost za razgradnju štetnih materija.