Semberski povrtari koji proizvode rano povrće u plastenicima, počeli su sjetvu rasada. Rani kupus već je pikiran, počela je sjetva paprike, a početkom februara će i sjetva paradajza i krastavca.
Cijene sjemena i supstrata za sada nisu značajno povećane u odnosu na prošlu godinu, ali povrtare brinu utrostručene cijene đubriva, jer troškove proizvodnje ne mogu pokriti cijenom proizvedenog povrća.
Povrtari se trude da proizvedu kvalitetan rasad, koji će odgovarajućom njegom dati stabilan prinos i dobru zaradu.
Biljana i Duško Tukić u Batkoviću su zasijali 12.500 strukova ranog kupusa. Otporan je na hladnoću, ali svako snižavanje temperature usporava mu rast i razvoj.
„Planiramo da kupus rasadimo na 2,5 dunuma. Onda ćemo oko 3500 biljki krastavca rasaditi u 6 plastenika i isto toliko paprike u 10 plastenika. Cilj nam je da što ranije izađemo na tržište jer je tada cijena povrća i najbolja i najviše nam se isplati proizvodnja“, kaže za InfoBijeljina povrtar Duško Tukić.
Osim kvalitetnog sjemena i supstrata, neophodno je obezbijediti optimalne uslove za dobro razvijen i ukorijenjen rasad.
„Stavljamo stajsko đubrivo, uključujemo grijalice kako bismo imali odgovarajuću temperaturu. Kad biljka dobije treći list moći će se iznijeti na njivu. I to ako ne bude mrazeva i zemlja ne bude prehladna“, kaže domaćin.
Posla ima i oko sjetve paprike, kojoj je potreban najduži period u rasadu.
„Pripremili smo gajbe sa humusom. Kad izrastu biljke, pikiraćemo ih u kontejnere. U plastenike se mogu iznijeti tek kada dostignu visinu od 45 do 50 centimetara. Pri tome se mora temperatura držati na 25 stepeni inače biljke neće ni nići“, kaže Biljana Tukić za InfoBijeljina.
Za uspješnu rasadničku proizvodnju agronom Stanko Tadić preporučuje izbor dobrog hibrida i kvalitetnog supstrata, obogaćenog mikroorganizmima koji omogućavaju ishranu biljaka tokom cijelog rasadničkog perioda i odabir određenog kontejnera za nesmetan rast i razvoj.
Zagrijavanje plastenika nije velika stavka u budžetu, kolika će ove godine biti đubrivo, kažu povrtari. Veliki je, kažu, ulog, a dobit neizvjesna, jer cijenu diktira tržište – ponuda i potražnja.
Đubrivo je skuplje skoro do tri puta, dok su sjemena hibrida i supstrata poskupjela neznatno. Drastični skokovi cijena gasa uzrokovali su obustavljanje ili smanjenje proizvodnje u većini evropskih fabrika pa su limitirane količine đubriva i na našem tržištu.
100 kg uree trenutno košta 220 maraka, a KANA više od 150 maraka. Ubuduće se očekuje dodatno povećanje cijena, kao i supstrata.