Luk je jedna od najstarijih povrtarskih kultura i karakterišu ga aromatični miris i snažan ukus. Bez obzira na to da li započinjete pripremu jela dinstanjem jedne glavice za nešto jednostavno, ili ga koristite za pravljenje komplikovanijih jela, bez luka je nemoguće zamisliti kuvanje!
Većina jela bez njega bi ukusom bila prazna bez obzira na to što prilikom rezanja mnoge tjera na plač te ostavlja jak miris nakon konzumiranja. Osim u gastronomiji, omiljen je i u prirodnoj medicini, a njegova ljekovitost poznata je svima.
Činjenica je da su svojstva luka svestrana i vrlo snažna, zbog čega se može uvrstiti među najzdravije namirnice svijeta. Smatra se da potiče iz Azije. Bio je jedna od rijetkih namirnica koja se nije kvarila tokom zime, zbog čega je odmah osvojio značajno mjesto u prehrani. Kako se širio drugim kontinentima, postao je nezamjenjiv i u drugim kulturama te izuzetno popularan u medicinskim krugovima, gdje se koristio za liječenje niza bolesti. Egipćani su ga poštovali te su smatrali da njegov sferni oblik i koncentrični krugovi predstavljaju vječnost.
Grci su ga često konzumirali jer su vjerovali da čisti krv od toksina, što je danas potvrđeno mnogim studijama, kao i njegova druga ljekovita djelovanja. Sirovi luk sadrži 40 kalorija na 100 grama, sastoji se od 89 odsto vode, devet odsto ugljikohidrata, 1,7 odsto vlakana, te minimalne količine proteina i masti.
Osim njegovih dobrobiti za zdravlje, luk je apsolutno neizostavan dodatak velikom broju kulinarskih delicija, ali ponekad može zaigrati sjajnu glavnu ulogu u jelima.
Ukiseljeni luk – napravite danas, jedite sutra
Ovo je jedan od najsvestranijih dodataka koje možete imati, dodaje teksturu, boju i ukus jelima, dodaje slatke note koje odlično podignu svako jelo i može se staviti u gotovo sve – od salata, umaka i topinga za sendviče do pizze ili kao dodatak finom komadu mesa. Ukusan je, lagan, zdrav te se brzo pravi i može da traje danima u frižideru.
Za razliku od sirovog luka, ukiseljeni luk je puno blaži, bez one prepoznatljive oštrine i mirisa sirove verzije. Još jedna divna stvar kod ljubičastog luka je ta što nam je dostupan cijelu godinu, tako da možete uživati u njemu kad god to poželite.
Za jednu teglu srednje veličine brzo ukiseljenog ljubičastog luka trebaće vam:
Sastojci:
1 srednji ljubičasti luk
2 dcl vode
1 dcl bijelog (alkoholnog) sirćeta
1 dcl jabučnog sirćeta
1 i po kašičica soli
1 kašičica šećera
nekoliko zrna pimenta (all spice)
Postupak:
Prvo očistite ljubičasti luk pa ga zatim isijecite na tanke kolutove, a potom kolutove luka razdvojite. U manjem lončiću vodu dovedite do vrenja, dodajte sirće, so, šećer i piment te kratko kuvajte na laganoj vatri dok se so i šećer ne rastope. Odmah prelijte luk, zatvorite teglu te lagano protresite. Teglicu odložite u frižider ili na hladno mjesto da odstoji preko noći, mada ga možete koristiti već poslije sat-dva stajanja.
Savjet plus:
Ovako pripremljen kiseli luk u frižideru može stajati nekoliko sedmica. Nakon što pojedete sav luk, preostalu tekućinu možete iskoristiti za pripremu salata.
Marmelada od luka
Iako pojam marmelada najčešće asocira na slatke i voćne namaze, marmelada od luka veoma je ukusan dodatak slanim jelima. Priprema je jednostavna, a jednom pripremljena marmelada može se kombinovati s mnogo jela.
Ona ukusom nije veoma intenzivna, već, naprotiv, lagano slatka i blaga. Umjesto šećera najbolje je koristiti med i prirodno slatku jabuku.
Sastojci za dvije teglice:
1 jabuka
1 kg smeđeg luka
1 grančica timijana
1 grančica mažurana
2 kašike meda
200 ml crnog vina
30 ml jabučnog sirćeta
1 kašičica soli
Postupak:
Luk i jabuku narežite na male komade te ih dodajte u manji lonac. U isti lonac takođe dodajte timijan, mažuran i med te stavite na srednje jaku vatru. Kada smjesa prokuva još 15 minuta lagano pirjati, pa deglazirati sirćetom i vinom. Nastavitie pirjati na laganoj vatri oko 30 minuta dok većina tekućine ne ispari. Pred kraj dodajte so i izvadite začine. Usitnite štapnim mikserom i pohranite u teglu. Marmeladu je potrebno potrošiti u roku od 10 dana. Obavezno se čuva u frižideru, pazeći da su teglice dobro zatvorene. U protivnom se mogu pasterizovati, odnosno pohraniti u vruće sterilizovane tegle te se tako pohranjena marmelada može čuvati 6-12 mjeseci u hladnom i suvom prostoru.
Pohovani kolutići luka
Sočni, a hrskavi pohovani kolutići luka i u našim su restoranima postali pravi hit, posebno kada se radi o jelima pripremljenim na brzi način. Dobro pohovani kolutići luka ne smiju biti gnjecavi. Iznutra su mekani, a pohovani je dio hrskav, bez viška masnoće u kojoj je pečen. Upravo ovi kolutići prženi u dubokom ulju genijalna su grickalica uz omiljeno piće.
Sastojci:
2 veće glavice crnog luka
krupna morska so
ulje za prženje
Smjesa za pohovanje:
150 g pšeničnog brašna
3 pune kašike palente
1 kašičica slatke aleve paprike
1 kašičica bijelog luka u prahu
2 dl hladnog piva
3 jajeta
Suva poh-masa:
1 kašika palente
1 kašika pšeničnog brašna
2 kašike prezli
pola kašike vegete
Postupak:
Smjesa za pohovanje: U činiju sipajte umućena žumanca, brašno, palentu, alevu papriku i bijeli luk u prahu. Treba miješati kašičicom za ručno mućenje i postepeno dodavati pivo dok se ne dobije masa, nešto gušća od one za palačinke. Malo posolite i pobiberite, zatim smjesi dodajte prethodno umućena bjelanca i lagano promiješajte. Suva poh-smjesa: Pomiješati palentu, brašno, prezle i vegetu.
Isjeckajte glavicu luka na šire kriške/kolutove. Odvojite slojeve i oformite pojedinačne kolutove. Umakati, jedan po jedan kolut u brašno, pa u tečnu smjesu za pohovanje, a zatim u suvu smjesu i slagati ih na poslužavnik. Kada su svi kolutovi luka namočeni i uvaljani, treba ih pržiti uz okretanje u dubokom i dobro zagrijanom ulju na tihoj vatri dva-tri minuta, dok ne porumene. Vadite ih na papirni ubrus, koji će upiti suvišnu masnoću i pospite krupnom solju.