Uobičajena praksa na Balkanu je da se drva za ogrijev skladište na otvorenom prostoru. Međutim, važno je na koji način to radimo. Tako nepravilno skladištenje može dovesti do pojave buđi, termita i značajno pogoršati kvalitet drva. Pogledajte 4 savjeta kako da to izbegnete i potrošite manje drva za ogrijev.
1. Izaberite najbolju lokaciju
Veoma je važno da svoja drva postavite na mjesto koje je dosta izloženo suncu. Idealno je da tu bude tokom ljetnjih mjeseci, da se dobro osuši, kako bi što bolje gorelo tokom zime.
Takođe, orijentišite ih tako da postoji dobra cirkulacija vazduha, jer i to doprinosi boljem sušenju. Preporuka je i da slažete drva najmanje 9 metara od kuće. Tako smanjujete rizik da eventualni požar zahvati kuću, ali sprečavate i da insekti, poput termita, dobru do vašeg životnog prostora.
Pročitajte: Trnjina – Ljekovita i dobra za ogrijev
2. Izdignite drva za ogrev od zemlje
Idealno je da drva za ogrijev složite tako da budu izdignuta nekoliko centimatara od zemlje. Evo i zašto.
Naime, ukoliko su drva poređana direktno na zemlju, nema pravilnog protoka vazduha. Tako drvo postaje vlažno, i ne gori dobro. Pored toga, povećavate nivo vlage koji dodatno ulazi u drvo. A ona dalje može dovesti do pojave buđi, gljivica ili ubrzati proces propadanja. Imajte u vidu i insekte. Pogotovo termite kojima tako omogućavate lakši put do drveta.
Savjet je da drva postavite na šljunak, cigle ili panele. A ukoliko ne možete da primijenite te tehnike, stavite donji sloj drveta tako da kora naleže na zemlju. Na taj način će se smanjiti prodor vlage u drvo.
3. Pravilno složite drva
Jako je važno da drva složite tako da omogućite pravilno sušenje. Ako ih samo nabacate, ona koja su u sredini gomile će ostati vlažna i „zelena“. Tako zapravo 60% drveta koje se koristi za grijanje nije pravilno osušeno!
Kada se drvo posiječe, njegove ćelije sadrže više od 50% vode. Spaljivanje takvog mokrog, „zelenog“ drveta stvara otpadnu toplotu i paru. Nastaje zapaljivi acidni katran koji brzo oštećuje vašu peć i dimnjak, povećava količinu dima u prostoriji i emisiju štetnih materija u atmosferu.
Korišćenje suvog drveta može uštedeti novac i zaštiti zdravlje smanjenjem emisija. Ako se drvo pravilno osuši, što znači da se vlažnost smanji sa 40% na 20% tokom sušenja u trajanju od 6-12 mjeseci – domaćinstvo će koristiti do 20% manje drveta za grijanje iste površine! To znači da jedno domaćinstvo koje koristi 10 m³ sirovog, vlažnog drveta može zagrijavati istu površinu kuće s 8 m³ pravilno osušenog drveta.
Dakle, iscijepajte drva na manje komade. Zatim ih uredno složite tako da „iscijepana“ strana bude okrenuta nadole. Na taj način se omogućava cirkulacija vazduha. Prekrijte tako da zaštitite od kiše i snijega, i ujedno spriječite dodatno stvaranje vlage.
Ukoliko tako uskladištite meka drva kao što su bor, smreka ili jela, potrebno je da ga sušite 6 mjeseci. Sa druge strane, tvrda drva poput bukve, jasena i hrasta je potrebno sušiti 12 mjeseci.
Pročitajte: Evo kako složiti drva u krug za zimu /VIDEO/
4. Zaštita od snijega i kiše
Kada pokrivate drvo, trudite se da to uradite tako da ona ne budu u potpunosti bez vazduha. Jer tako možete zarobiti vlagu i spriječiti drvo da se pravilno osuši. Zato, pokrijte gornji sloj drva ceradom ili sličnim materijalom.
Dobar način da zaštitie drva od snijega i kiše, dok ujedno omogućavate dovoljan protok vazduha, jeste i da izgradite poseban objekat koji će vam to omogućiti. Isto tako, ukoliko u te svrhe koristite šupu za drva, dobro je da se voidte time da uvijek prvo ložite drva koja ste prva unijeli, jer su ona sada najsuvlja.
Ukoliko se pridržavate ovih jednostavnih pravila, sasvim je sigurno da ćete imati drva spremna da vas fino zagriju tokom zime.