Koštičavo voće (breskva, kajsija, šljiva, višnja, trešnja i dr.) u zavisnosti od voćne vrste, sortimenta i lokaliteta, nalazi se u fazi od početak obezbojavanja lišća do faze 70% listova opalo.
Sa ciljem smanjenja infektivnog potencijala prezimljujućih formi patogena poput prouzrokovača monilioze koštičavog voća (Monilinia spp.), šupljikavosti lista koštičavog voća (Stigmina carpophila), kovrdžavosti lišća breskve (Taphrina deformans), bakterioznih oboljenja (Pseudomonas syringae) i drugih prouzrokovača oboljenja, proizvođačima se preporučuje sprovođenje hemijskih mjera zaštite nekim od registrovanih pereparata na bazi bakra u fazi kada opadne oko 70% lisne mase.
Pročitajte: Jesenje bolesti i zaštita voćaka – Korisni savjeti!
Sprovođenje tretmana se preporučuje po suvom i mirnom vremenu u najtoplijem dijelu dana na temperaturi vazduha iznad 7°C. S obzirom da navedeni patogeni prezimljavaju na kori stabala i grana, rak ranama, pupoljcima i drugim skrivenim mjestima, tretman bi trebalo sprovesti sa većom količinom vode sa ciljem kupanja biljaka i dospijevanja depozita preparata na sve biljne dijelove.
Prije sprovođenja hemjskih mjera zaštite preporučuje se i primjena agrotehničkih mjera koje podrazumevaju uklanjanje i uništavanje polomljenih i oboljelih biljnih dijelova, kao i mumuficiranih plodova.