Kada je rasad dovoljno odrastao, odnosno dostigao određenu fazu rasta i razvoja, uz to dobro iskaljen, pristupa se presađivanju na stalno mjesto – na otvoreno polje ili u zaštićeni prostor.
Pri ručnoj sadnji biljke se sade na istu dubinu ili nešto dublje. Pri ručnoj sadnji ne treba držati snop rasada u ruci, jer se tako oštećuje, već se biljke jedna po jedna vade iz sandučića.
Prerastao rasad se sadi nešto dublje, zbog čega se nakon sadnje rasad polaže ili stavlja u kosi položaj.
Rasad u saksijama i kontejnerima se prije rasađivanja zaliva, vadi se s cijelim busenom zemlje i tako sadi. Rasad u hranljivim kockama i “džifi” saksijama sadi se direktno. Tako se korijen ne oštećuje i u razvoju biljke ne dolazi do zastoja.
Za pravilnu sadnju treba obezbjediti čvrstu vezu korijena i zemlje. To se postiže privlačenjem zemlje biljci i obilnim zalivanjem odmah nakon sadnje. Pri tome, treba voditi računa da ne dođe do mehaničkog oštećenja biljaka (nagnječenja), što može dovesti do usporavanja rasta biljaka, a u slučaju večeg oštećenja i do propadanja biljka.
Prilikom rasađivanje kalemljenog rasada, treba voditi računa da sadnja bude takva da kalem mjesto bude iznad površine zemlje, jer u suprotnom gubi se uticaj podloge. Ako se nakon 4-5 ne primi 5-10% biljaka, popunjavaju se prazna mjesta uz zalivanje.
Izvor: agrosavjet
PROČITAJTE:
Dodajte ovo uz rasad paprike i paradajza i uživajte u bogatoj berbi na ljeto
Proizvodnja rasada paradajza – Objekti i sjetva
ZALIVANJE RASADA – Optimalna količina vode koja dovodi do uspjeha