Rasađivanje paprike vrši se kada se zemljište dovoljno zagrije i kada nema opasnosti od kasnih proljećnih mrazeva. To je u našim uslovima od početka pa do kraja maja.
Veoma je važno prije rasađivanja vršiti kaljenje rasada, smanjiti zalivanje, a povećati provjetrenost. Dobri rezultati se postižu kada se pred rasađivanje biljke zaliju kalijum- sulfatom , što povećava njihovu otpornost. Biljke se sade do kotiledona.
Paprika je veliki potrošač vode i hranjiva. Da bi se biljke primile potrebna je vlaga, kao i u fazi cvjetanja i porasta plodova. Ali kada se zemljište prevlaži biljke žute i listovi opadaju. Ako je zemljište suvo potrebno ga je zaliti, dva do tri dana prije same sadnje i to u količini 20-30l m2. Kada se zemljište prosuši krenuti sa sadnjom. Lakša zemljišta zahtijevaju veće količine vode.
Pročitajte: Paprika je izuzetno osjetljiva na niske temperature
Ako se paprika ne sadi na foliju veoma je važno kultiviranje, razbijanje pokorice. Prva dva kultiviranja ne smijju biti dublja od 5 cm.
Đubrenje paprike
Potrebe za hranjivima su velike. U jesen se đubri sa stajnjakom 40t/ha i NPK 7:14:26 ili slične formulacije u količini 200-300 kg/ha. Predsjetveno se preporučuje 16:16:16 500-600 kg/ha, zavisno od hranjiva u zemljištu ( što se utvrđuje agrohemiskom analizom).
U prvim fazama, nakon primanja biljaka potreban je fosfor za ukorijenjavanje (vodotopivo đubrivo) 10:40:10 ili 12:48:6 + Me u količini 25 kg/ha u 1-2 ponavljanja.
Pročitajte: Paprika u plasteniku tokom cijele godine – Savjeti za uspiješan uzgoj
Sa porastom lisne mase prihrana se obavlja sa đubrivom uravnoteženog odnosa elemenata 20:20:20 u nekoliko ponavljanja u količini 25-30 kg/ha. Porast i početak sazrijevanja plodova đubriva 2:1:3, npr. 15:5:35 u količini 15-25 kg/ha.
Faza sazrijevanja i berbe plodova prihrana kalijumovim đubrivima 10:10:40. Od početka formiranja plodova pa do kraja vegetacije prihrana folijarna sa kalcijumom na svakih 7-10 dana. Ne preporučuje se sadnja na parcelama poslije paradajza i krompira.
Autor: Miljković Mira, psss.rs
