Naročito su u nepovoljnom položaju proizvođači koji ne žele da koriste insekticide u zaštiti povrtnih vrsta, bilo da su na otvorenom polju ili u plastenicima.
Tvrdnje stručnjaka, nažalost, obistinile su se. Zelena stjenica (Nezara viridula) pravi sve više šteta u povrtnjacima u Republici Srpskoj. Najviše su ugroženi paradajz i paprika.
Naročito su u nepovoljnom položaju proizvođači koji ne žele da koriste insekticide u zaštiti povrtnih vrsta, bilo da su na otvorenom polju ili u plastenicima. Najviše je stradalo najpopularnije povrće – paradajz i paprika, ali zelena stjenica može da načini veliku štetu i na krompiru, grahu, kukuruzu, soji, čak i na voću.
Najlakše je prepoznati po bijelim tačkicama
Jaja su bijele boje, položena u gornjem dijelu biljaka, na naličju listova. Odrasla jedinka je zelene boje. Najveću štetu pravi larva koja prolazi kroz nekoliko faza razvoja. U svakom stadiju, ona ima na sebi bijele tačkice i po tome je najlakše možete prepoznati.
Poznato je da štetočina luči materije u unutrašnjost ploda čime mu mijenja boju i ukus, dovodeći do značajnog smanjenja tržišne vrijednosti, odnosno, ne samo niže cijene već i nemogućnosti prodaje. Gorak ukus zrelog ploda sigurno neće privući potrošače, kao i promjena boje pokožice u svijetliju boju.
Otporna na insekticide
Stjenici odgovaraju visoke ljetnje temperature, naročito u avgustu i septembru. Klimatske promjene uzrokovale su njenu pojavu i brže širenje među usjevima jer je štetočina prije svega, rasprostranjena u tropskim i suptropskim zonama.
Poljoprivrednici koji vode računa o zaštiti zdravlja potrošača su u problemu jer svi insekticidi koji se upotrebljavaju protiv stjenice, daju slabe rezultate zbog duge karence, osim onih sa aktivnom materijom bifentrin, kod kojeg je ona samo sedam dana. Međutim, uočena je i veća otpornost insekta na aktivne materije preparata što će dodatno otežati borbu protiv nje.
Efikasne biološke mjere zaštite
Poznato je da postoje parazitske muhe i osice kojima se može koliko toliko kontrolisati prisustvo i brojnost Nezure viridule, ali one su dostupne malom broju farmera i pitanje je da li se mogu nabaviti u većim količinama.
U jednom velikom plasteniku, u okolini Banjaluke, ove godine pokušalo se sa prskanjem alkoholnim sirćetom, u dozi dvije litre na 100 litara vode. Primjećeno je da se populacija stjenice značajno smanjila, a ovih dana pokušaće se i sa dodavanjem fermentisanog ekstrakta bijelog luka. Sirće i bijeli luk trebalo bi da budu dobra kombinacija za smanjenje populacije štetočine jer, po svemu sudeći, pažnja bi trebalo da se obrati na odvraćanje insekta od usjeva, odnosno, da mirisi koji ostaju nakon prskanja, djeluju odbijajuće na štetočinu.
Tek slijede problemi sa njom
U svakom slučaju, sigurno je da će zelena stjenica, u narednim godinama, praviti sve više problema. Iako je nova i još uvijek nepoznata vrsta na našim prostorima, šteta koju pričinjava mora da bude dovoljan signal da se struka aktivno uključi u rješavanje poteškoća koje uzrokuje.
Vjerovatno nas u narednom periodu, čeka jača pojava i napadi hrastove mrežaste stjenice. Isto tako, azijska voćna mušica, (lat. Drosophila suzukii), nakon nekoliko godina prilagođavanja, u ovoj sezoni napravila je mnogo veću štetu u zasadima malina nego prethodnih godina.
