Zašto dolazi do račvanja i pucanja korijena mrkve – Navedena pojava se često javlja kod uzgoja korjenastog povrća na kamenitim, tvrdim tlima, neočišćenim od otpadaka, npr. kamenčića i opeke. Kod takvog tla ne postoje optimalni uslovi za okomito prodiranje glavnog korijena u dubinu, pa dolazi do razvoja bočnog korijena odnosno do pojave račvanja.
Do račvanja i pucanja korijena mrkve dolazi i zbog loših agrotehničkih mjera koje se sprovode prije i nakon sjetve mrkve.
Mrkva se u povrtnjaku uzgaja zbog zadebljalog korijena, uglavnom narandžaste boje koji se u ishrani može koristiti kao svjež, kucan ili prerađen. Stoga je cilj svakog proizvođača mrkve, bez obzira proizvodi li za tržište ili sopstvene potrebe, uzgojiti lijepe, pravilne i ujednačene korijene, što nije uvijek lako postići.
Pročitajte: Da biste ostvarili visoke prinose mrkve obezbijedite joj ove uslove
U praksi se nerijetko susrećemo s proizvođačima, posebno hobistima, koji su razočarani izgledom nepravilnih, kvrgavih, račvastih te oštećenih korijena od bolesti i štetočina. Takvi korijeni su najčešće rezultat nepoznavanja uzgojnih zahtjeva mrkve.
Na rast i razvoj korijena mrkve utiče mnogo faktora, a poznavanje njihovog uticaja bitno je za uzgoj upravo onakve mrkve kakvu možemo vidjeti na slici koju nalazimo na vrećici sa sjemenom mrkve.
Uticaj tla na račvanje i pucanje korijena mrkve
Mrkva ima povećane zahtjeve prema izboru tla. Zahtijeva strukturna tla, koja trebaju biti plodna, srednje laka i laka – pjeskovito ilovasta, pH – reakcije 6,5 – 7. Na teškim nestrukturnim i šljunkovitim tlima dolazi do oštećenja u račvanja korijena.
Tlo koje u sebi sadrži kamene čestice nije pogodno za uzgoj mrkve, čak ni uz najintenzivnije mjere njege, jer prilikom rasta korijen nailazi na fizičke barijere koje uzrokuju izobličenje (deformaciju).
Za uzgoj mrkve nisu pogodna ni teška glinasta tla jer se korijen teško probija kroz takvo tlo pa neminovno dolazi do njegovog račvanja i ograničenog rasta. Osim toga, u takvim tlima nepovoljan je vodozračni odnos, što uslovljava neravnomjeran rast i pucanje korijena.
Za uzgoj mrkve nisu pogodna nestrukturna i grudvasta tla jer ometaju pravilan razvoj uslijed čega, takođe, dolazi do deformacije korijena. Plitka obrada tla nije pogodna za uzgoj mrkve jer kada naiđe na dubinski, tvrdi, neobrađeni dio dolazi do prestanka rasta korijena u dužinu i njegovog račvanja, što ne želimo.
Uticaj đubrenja na račvanje i pucanje korijena mrkve
Mrkva ne podnosi direktno đubrnje stajskim đubrivom i uvijek dolazi u plodored kao drugi usjev, nakon kulture koja se đubrila stajnjakom. Kao prethodni usjevi najbolje joj odgovaraju vrste povrća obilno đubrene stajskim đubrivom.
Dobri predusjevi za mrkvu su mahunarke, žitarice i trave, a loši korjenasto i gomoljasto povrće. Mrkva može doći i kao druga kultura poslije ranog graška ili ranog krompira. Direktno đubrenje nezrelim stajskim đubrivom može uticati na bujni razvoj lišća na štetu korijena kao i na račvanje i pucanje korijena.
Pročitajte: Bolesti mrkve, celera i paštrnjaka
U slučaju ako je tlo siromašno humusom preporučuje se đubrenje zrelim stajskim đubrivom, ali u jesen, za sjetvu mrkve u proljeće kako ne bi negativno uticala na razvoj korijena.
Generalno gledano, račvanje ali i pucanje korijena mrkve može biti uzrokovano i nedostatkom vlage u tlu, odnosno, neravnomjernim zalijevanjem. Do pucanja korijena mrkve dolazi i zbog obilnog navodnjavanja nakon duljeg sušnog perioda.
