Naslovnica Poljoprivredne grane Povrtarstvo ZALIVANJE RASADA – Optimalna količina vode koja dovodi do uspjeha

ZALIVANJE RASADA – Optimalna količina vode koja dovodi do uspjeha

Zalivanje rasada

Zalivanje rasada – Rasad je teško uzgajati jer i najmanje odstupanje od zahtjevanih uslova rezultira velikim oštećenjima. Jedan od uslova je i količina vode za zalivanje.

PARADAJZ

Proizvodi se iz rasada, posebno je osjetljiv na obilnu vlažnost zemljišta, jer se dobijaju izdužene i nježne biljke. Ima skromnije zahtjeve za vodom u odnosu na proizvodnju rasada drugih vrsta povrća. Za zalivanje se uspješno može primjenjivati zalivni režim prema spoljašnjim promjenama na biljkama – kada lišće dobije tamnozelenu boju. Navodnjavanje mora obezbijediti od 30-40% evapotranspiracije u fazi prijema rasada do 65-70% u fazi maksimalnog porasta.

Obično se u fazi prijema rasada svakodnevno na lakšim, a svaki drugi dan na težim, vrši zalivanje sa 1-2 mm vode. Kasnije se povećava interval između navodnjavanja, a norme povećavaju do 4-5 mm dnevno.

Najbolji način praćenja predzalivne vlažnosti (0,35-0,5 bara) je tenziometrima na dubinama 20, 40 i 60 cm.

– Prvo zalivanje zajedno sa rasađivanjem

– Drugo 3-5 dana sa popunjavanjem praznih mjesta – norme su do 30 mm u zavisnosti od predzalivne vlažnosti zemljišta

– Poslije primanja rasada ne zalivati 10-15 dana radi što boljeg ukorjenjavanja biljaka

– Vegetaciona zalivanja su po turnusima u modifikovanom obliku

PAPRIKA

Navodnjavanje paprike počinje sa proizvodnjom rasada. Rasad paprike ne podnosi visoku vlažnost zemljišta, može se uspješno primjenjivati zalivni režim prema spoljašnjim promjenam na biljkama (zaliva se kad lišće dobije tamno zelenu boju). Pošto dominira proizvodnja iz rasada razvija se lateralni korijenov sistem 30-50 cm dubine u fazama punog porasta biljaka. Rasad se proizvodi u zaštićenom prostoru, rane sorte u toplim lejama ili drugom zaštićenom prostoru sa vještačkim zagrijavanjem, a kasne sorte u zaštićenom prostoru, ali bez vještačkog zagrijavanja.

– Poslije rasađivanja obavlja se prvo zalivanje
– drugo 3-5 dana nakon rasađivanja sa popunjavanjem praznih mjesta

KRASTAVAC

Krastavac krajnje rasipnički troši vodu, ima veoma razvijenu vegetativnu masu koja intenzivno transpiriše, a korijen se razvija u površinskom sloju 20-25 cm dubine, odakle voda vrlo intenzivno isparava.

– u vrijeme sjetve zemljište treba da je optimalno vlažno. U suprotnom se obavlja predsjetveno zalivanje i nakon nekoliko dana kada se zemljište prosuši izvodi se površinska priprema i sjetva. Krastavac je toploljubiv usjev, osjetljiv je na hladnu vodu, minimalna temperatura vode treba da je 20°S.

– Poslijesjetvena zalivanja su rizična, jer može doći do stvaranja pokorice, može se intervenisati malim zalivnim normama da bi se razmekšala pokorica

– Do početka obrazovanja zametaka obavljaju se umjerena zalivanja, da bi se spriječio intenzivan porast vegetativne mase i omogućilo formiranje većeg broja ženskih cvjetova

Turnus je 4-8 dana u zavisnosti od uslova proizvodnje. U početku cvjetanja preporučuje se još oskudnije zalivanje, čak i da se izostavi jedno zalivanje da bi se poboljšala oplodnja i formiranje ženskih cvjetova .

Autor: Valentina Aleksić, dipl.ing. melioracija zemljišta i voda

Izvor: zdravasrbija.com

PROČITAJTE:

Kaljenje i rasađivanje rasada povrća

Kada započeti sjetvu rasada?

Savjeti za sjetvu PAPRIKE za rasad u PLASTENIKU

Exit mobile version