Hrana u svijetu, veliki izazov je pred čovječanstvom – kako prehraniti milijarde ljudi? Brojni su predlozi da se u ishranu uvedu INSEKTI?! U podnožju planinskog masiva Vož na istoku Francuske Alen Limon pravi tjesteninu koja je ostvarila veliki uspijeh. Sastojci tjestenine su međutim neočekivani – skakavci, cvrčci i gljive, uz dodatak spelte. Osnivačica ove radionice za proizvodnju tjestenine, koja će zbog velikog interesovanja zaposliti još jednog radnika, tvrdi da su insekti proteini za budućnost – visoko kvalitetni, ne sadrže gluten, a organizam ih dobro koristi.
Sam naziv i pominjanje cvrčaka u jelu je nešto što nas buni, ali testenine sa ukusom cvrčka ili skakavca?
Ova mala zanatska fabrika koju je 2012. pokrenula jedna profesorka francuskog planira da zaposli još radnika zahvaljujući uspehu najnovijeg proizvoda – tjestenine od insekata.
Mala fabrika proizvodi četiri tipa tjestenine, sve na bazi jedne od sorti tvrde pšenice – cvrčak, skakavac, cvrčak i skakavac ili cvrčak i gljive.
“Gljive daju naznaku ukusa lješnika, i to sa stanovišta ukusa liči na tjesteninu od integralnog brašna”, objašnjava vlasnica.
Hrana u svijetu, insekti kao slasni obrok za poneti ?
Stefani Rišar je radila na osmišljavanju tjestenine sa visokim sadržajem proteina za sportiste. Tada ju je kontaktirao jedan proizvođač insekata iz Liona i izneo svoju ideju. Učinila joj se veoma ubjedljivom, i pokrenula je proizvodnju tjestenine sa insektima za novogodišnje praznike. Za samo nekoliko nedelja prodato je oko 500 pakovanja.
Alen Limon u mašini mješa brašno organske spelte iz Tula, brašno od insekata (7%) i jaja. Pojavljuje se braonkasta tjestenina u oblicima fuzili, školjkice, spageti, pene… Potom se suši 12 časova na niskoj temperaturi, a onda ubacuje u papirne kesice. Jedan radnik za dan proizvede između 180 i 200 kilograma testenine.
Rišar je u početku proizvodila običnu tjesteninu sa svježim jajima. Nakon toga je uvela i druge proizvode, označila ih sa “100% iz Lorene”, i počela da koristi lokalne proizvode poput sremuša, koprive, šafrana i lokalnih žitarica srodnih pšenici. “Sve se proizvodi u Loreni”, insistira ona, dodajući da se uvozi samo griz tvrde (durum) pšenice, koja se ne može gajiti zbog klime u regionu.
Skoro četiri godine kasnije, Stefani Rišar, ponosna na sedmičnu proizvodnju od blizu 400 kilograma, navodi da firma funkcioniše toliko dobro da će uskoro moći da se zaposli još radnika. Ovo nije vrhunac njenih planova. Ova preduzetnica radi na novom receptu na bazi poznatog sira sa severa Francuske, maroal (Maroilles), a nada se i da će se upustiti u proizvodnju punjene tjestenine.
Kesa od 250 grama tjestenine sa insektima košta malo više od 6 evra, što je skuplje od obične tjestenine. Međutim, Rišarova tvrdi da bi ova tjestenina mogla da zamjeni meso za osobe koje ne jedu meso, ili jednostavno više vole skakavce.
Izvor: agroinfo
