Vlašac – Ova vrsta luka poznata je u narodu pod razlicitim nazivima: kozjak, ljutika, šalota i dr. U nas se gaji srazmjerno malo, samo u kućnim vrtovima. Koristi se uglavnom kao mladi zeleni luk rano s proljeća, ali se mogu upotrebiti i zrele lukovice.
Vlašac je višegodišnja biljka, razmnožava se sjemenom ili vegetativno, lukovicama. Naši odgajivači ga razmnožavaju isključivo vegetativno i gaje ga kao jednogodišnji usjev. Listovi vlašca su relativno sitni, gotovo cilindricni, nježni i svijetlozeleni, Stabljike su tanke i kratke. Cvjetonosna stabla su takođe tanka i kratka (oko 50 cm). Cvasti su male, a sjeme nalik na sjeme crnog luka, ali sitnije.
Karakteristicna odlika vlašca je u tome što biljka, umjesto jedne, formira više lukovica, nalik na čenove. Ove lukovice su zaobljene, izdužene, najčešce nepravilnog oblika, slabo obavijene košuljicom. Sposobnost bokorenja je jako izražena. Biljka koja izraste iz sjemena formira 4- 5 lukovica, a u sljedećoj godini, kada se one posade, svaka obrazuje bokor od 10- 20, često i 30 lukovica. Krupnije lukovice ovog luka koriste se za jelo, a sitnije za sadnju. Pupoljci u lukovicama dugo miruju tako da se one mogu čuvati do juna, a da ne proklijaju.
Vlašac treba gajiti na plodnom, strukturnom, dobro obradenom zemljištu. Dobro podnosi i dubrenje dobro zgorelim stajnjakom. Za proizvodnju ranog mladog luka sadnja lukovica obavlja se rano u jesen, na razmaku 20 x 15cm. Sadi se ubadanjem u zemlju na dubinu 4- 5cm. Za 1 m2 potrebno je oko 50 sitnijih lukovica (20 kg po 1 aru).
Često se sadi i rano s proljeća, cim to bude moguće, krajem februara ili u martu. Pošto lukovice vlašca dugo miruj u mogu se saditi i početkom ljeta za proizvodnju jesenjeg mladog luka. Vlašac iz jesenje sadnje sazri vec krajem juna ili početkom jula, a iz proljećne sadnje – u avgustu. Tada bokore treba povaditi i ostaviti 2– 3 dana na parcelu da se prosuše. Zatim se lukovice – čenovi razdvoje i ostave na suvom pramajnom mjestu, u tankom sloju ili u plitkim letvaricama.
Kada se vlašac gaji iz sjemena, sjetvu treba obaviti u martu. Kasnije se usjev prorijedi na približno ista rastojanja kao kad se sade lukovice. U toku vegetacije važno je da se biljke odbrane od korova. Vlašac iz direktne sjetve obično se ne vadi već se ostavi u zemlji i rano s proljeća sledeće godine bere se kao mlad zeleni luk.
Kod nas se gaje lokalne sorte vlašca sa žutim ili crvenkastim glavicama, osrednje krupnoće. Po negdje se sreće i tzv. ruski vlašac sa krupnijim, okruglastim lukovicama, nalik na crni luk, sa crvenim ljuspama.
Izvor: www.agrosavjet.com
PROČITAJTE:
Aljma – Kako i kada se sadi zimski luk
Trulež luka – Bolest koja napada luk u skladištu
Proizvodnja sjemena CRNOG LUKA
