Naslovnica Magazin Priče sa sela Vlado Kukavica na planini Prosari ubrao vrganj od jednog kilograma

Vlado Kukavica na planini Prosari ubrao vrganj od jednog kilograma

Vlado Kukavica, penzioner iz sela Gašnica smještenog na obroncima Prosare pa sve do desne savske obale na pola puta između Gradiške i Kozarske Dubice  , ubrao je ove sezone najveći vrganj.Kada ga je stavio na vagu nedostajalo je samo 30 grama do punog kilograma. Vlado priznaje da je prije dvadesetak godina na istom brdu ubrao dvostruko većeg i težeg vrganja.

-Bila je to 93. godina. Za jedan dan sam tada ubrao 126 kilograma vrganja. Brao sam ih klečeći.Kad sam naišao na tog od 2100 grama dugo sam ga gledao i divio mu se, pa sam ga tek tada ubrao. Inače poznajem 64 vrste gljiva. Ja posebno volim vrganj sa crnim repom, unutra je bijel kao sir. Kad njega večeram mogao bih otići u  Holivud, ne bih se osramotio, kaže Vlado, inače nadaleko poznat po velikim brkovima.

Vlado Kukavica

Vrganj od 1 kg

Postoje gljive za sve namjene, za dobre radnike i još bolje ljubavnike

Vlado Kukavica kaže da poput vlastitog džepa  poznaje lokacije na Prosari, planini koja se od rijeke Save nadovezuje na Kozaru. Jedne godine je apotekama prodao 200  kilograma lisičarke.

-Ja sam doktor za gljive. Znam koja je dobra za koju pojedinost. Jedna vrsta je dobra za dobar vid, sluh i brkove, druga za žene, treća za dobar san. Najbolja je vrsta koja me drži budnim cijele noći, kaže  brko Vlado veliki zaljubljenik u gljive, planinu Prosaru i rijeku Savu.

Ove godine počeo je gljivariti u avgustu i nada se da će  ih brati sve do marta iduće godine. Osim što ih konzumira svježe Vlado ih suši i zamrzava i snabdijeva se vitaminima i proteinima cijele godine. Zbog toga ga, kako kaže , služi zdravlje, brkovi su mu sjajni , a žene ga gledaju tajno ispod oka.

Vrganj od jednog kilograma Vlado je u četvrtak donio na zelenu pijacu u Gradišku, a prije toga ga je pokazao u omiljenoj kafani, samo da bi, kako priznaje, razuvjerio ‘nevjerne Tome’, koji ne vjeruju u njegove gljivarske priče.

Boško Grgić

Izvor: AgroSavjet

Exit mobile version