Krastavci se mogu uzgajati na golom tlu, na malču od crne polietilenske folije i na armaturi. Uzgoj na armaturi je u kombinaciji s malčiranjem crnom folijom i postavljenim sistemom za navodnjavanje kapanjem, najintenzivniji način proizvodnje krastavaca, kojim se ostvaruju najveći prinosi
Zbog uspravnog rasta stabljike bolja je prozračnost biljaka, što rezultira manjim problemima s bolestima i olakšava berbu, a plodovi su čisti, bez čestica tla. Postavljanje armature se primjenjuje u proizvodnji krastavaca za kiseljenje („kornišona“) na otvorenome i u proizvodnji salatnih krastavaca u zaštićenim prostorima.
Uslovi uzgoja
Krastavac je tipična toploljubiva vrsta s povećanim zahtjevima prema temperaturi tla i zraka. Zbog velike lisne površine ima velike zahtjeve za vodom, naročito tijekom plodonošenja. Stoga se, u ili sadnje postavlja sustav za navodnjavanje kapanjem i crni polietilenski malč. Sjetva ili sadnja na otvoreno se ne preporučuje prije nego što prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. To je u drugoj polovini maja. Zbog velikih zahtjeva za temperaturom krastavci se u posljednje vrijeme uzgajaju iz presadnica proizvedenih u grijanom zaštićenom prostoru. Presadnice se sade u vrijeme kad bi inače bila moguća sjetva, čime se ostvaruje ranija i duža berba plodova. U grijanim zaštićenim prostorima sadnja se obavlja početkom ožujka, a u negrijanim oko petnaestak dana ranije nego na otvorenome. Minimalna temperatura klijanja je 12 °C, a optimalna 25 do 30 °C. Za nicanje prilikom sjetve na otvoreno poželjno je da temperatura tla bude minimalno 15 °C. Za vegetativni rast i razvoj najpovoljnije su dnevne temperature oko 25 °C i noćne oko 18 °C, a za cvatnju i razvoj ploda 25 do 30 °C danju i 20 °C noću. Pri temperaturi 12 °C zaustavlja se cvatnja, na 10 °C biljka odbacuje cvjetove, a na 6 °C prestaje s rastom. Visoke temperature iznad 32 °C znatno usporavaju rast plodova, smanjuju oplodnju, a ako su praćene nedostatkom vode može doći do opadanja cvjetova i zametnutih plodova.
Kod visokih temperatura intenzivnije se formiraju muški cvjetovi,štododatnosmanjujeprinos. Optimalna vlažnost tla tijekom plodonošenja je oko 80% poljskog vodnog kapaciteta. Uz to, poželjna je i vlažnost zraka iznad 70%. Tijekom plodonošenja potrebno je tjedno navodnjavati s 25 do 30 l/m2, kako bi se spriječio gubitak turgora biljke i smanjila mogućnost opadanja cvjetova. Najefikasnije je navodnjavanje kapanjem uz koje se može provesti i prihrana. Krastavci su izuzetno osjetljivi na jače vjetrove. Zbog toga bi u proizvodnji na otvorenome trebalo birati položaje prirodno zaštićene od vjetra ili uz usjev krastavaca, sa strane najčešćeg puhanja vjetrova posijati nekoliko redova kukuruza, koji će poslužiti kao vjetrozaštitni pojas.
Postavljanje armature
Armatura za uzgoj krastavaca za kiseljenje ili „kornišona“ na otvorenome postavlja se prije sjetve ili sadnje. Na pripremljene gredice, s postavljenim sustavom za navodnjavanje kapanjem i pokrivene crnom polietilenskom folijom postavljaju se stupovi koji se ukopaju tako da su 150 do 180 cm iznad tla. Postavljaju se svaka 3 do 4 m u redove razmaknute 120 do 150 cm. Na visini 15 do 20 cm iznad tla napinje se donja žica, a na vrhovima stupova gornja. Na svakih 20 do 25 cm spušta se vezivo (špaga) i privezuje za donju žicu ili se između žica napinje mreža veličine otvora 20 x 20 cm. Sjetva se obavlja u kućice na razmak 25 do 30 cm, po 3 sjemenke u kućicu. Nakon razvijanja prvog pravog lista, ostavlja se najrazvijenija biljka, a ostale se režu u razini tla. Na taj način se dobiju oko 3 biljke po m2, što je optimalno za ovaj način uzgoja. Ako se sade presadnice, sadi se po jedna biljka na razmak 30 cm. Kad vriježe narastu 30 do 40 cm usmjeruju se i obavijaju oko špage ili uvode u okca mreže. Ovo usmjeravanje se tijekom rasta provodi jedan do dva puta tjedno, sve dok vriježa ne naraste do gornje žice za koju se privezuje i spušta prema dolje. Na donjem dijelu stabljike potrebno je redovito pincirati zaperke. U proizvodnji salatnih krastavaca u zaštićenim prostorima koristi se vertikalni uzgoj uz vezivo. Presadnice s grudom supstrata sade se u dvoredne trake razmaka 1 m, što znači da se na traku folije za malčiranje sade dva reda biljaka. Razmak između redova u traci, kao i razmak između biljaka u redu iznosi 50 cm, čime se ostvaruje sklop oko 2,5 biljke po m2.
Pročitajte: Uz ovih pet savjeta krastavci će bolje rasti i napredovati
Prije sadnje se, iznad svakog reda na konstrukciju zaštićenog prostora razvuče pocinčana žica, s koje se spušta vezivo. Nakon ukorjenjivanja biljaka, vezivo se lagano veže oko stabljike na visini 10 cm iznad tla. Tijekom rasta biljka se omata oko veziva. Do visine oko pola metra s biljaka se odstranjuju svi formirani cvjetovi i zaperci. Na taj način se osigurava bolji razvoj korijena i lisne mase prije intenzivnog plodonošenja. Iznad toga se na sljedeća 3 do 4 nodija zaperci prikraćuju na 2 lista i 1 plod, dok se oni viši prikraćuju na 3 lista i 2 ploda. Kad glavna vriježa naraste do žice, prebacuje se preko nje. Druga je mogućnost prikraćivanje vrha kad dosegne žicu. U tom slučaju se na glavnoj vriježi ostavlja zaperak koji se prebacuje preko žice. Tijekom plodonošenja se uz navodnjavanje kapanjem jednom tjedno provodi i prihrana kompleksnim vodotopivim gnojivima s povećanim koncentracijama kalija.
Berba
Berba krastavaca započinje 50 do 70 dana nakon sjetve, odnosno, 30 do 40 dana nakon sadnje. Provodi se svaka dva do tri dana, najčešće tri puta tjedno. „Kornišoni“ se mogu brati i svaki dan, čime se postiže veći udio ekstra klase ili „delikates“ plodova, kraćih od 3 cm. Zaostali plodovi koji prerastaju i deformirani plodovi usporavaju zametanje i rast mladih plodova. Klasiranje krastavaca za preradu obavlja se prema dužini i to: I. klasa: 3 do 6 cm; II. klasa: 6 do 9 cm; III. klasa: 9 do 12 cm. Plodovi duži od 12 cm smatraju se netržnima. Većim udjelom plodova ekstra i I. klase ostvaruje se bolji financijski rezultat jer plodovi ovih klasa imaju najvišu otkupnu cijenu. Prinos može varirati od 3 do 5 kg/m2. Uobičajeno, oko 15 do 20% prinosa čine plodovi prve klase, oko 40 do 45% druge klase i oko 30% treće klase. Unatoč pažljivoj berbi manji dio prinosa (5 do 10%) čine prerasli plodovi. Salatni krastavci se beru kad plodovi dostignu dužinu i promjer karakterističnu za kultivar. Dužina plodova u berbi najčešće iznosi između 18 i 24 cm, a promjer od 4 do 5 cm. Masa tržnih plodova varira od 200 do 300 g. Prinos može varirati od 10 do 30 kg/m2, ovisno o vremenu uzgoja i trajanju berbe.
Autor: Dr. sc. Božidar Benko / agroklub.com
