Ljetne vrućine, koje su postale sve izraženije u posljednjih nekoliko godina zbog klimatskih promjena, negativno utiču na ljude i domaće životinje. Životinje teže podnose visoke temperature nego ljudi, što dovodi do smanjenja proizvodnje kod farmskih životinja. Tokom visokih temperatura, stoka se brzo umara i konzumira manje hrane, što ne može da pokrije njihove energetske i proizvodne potrebe. Pored toga, visoke temperature mogu da poremete reprodukciju tako što utiču na kvalitet spermatozoida kod mužjaka i uzrokuju morfološke abnormalnosti u jajima kod ženki, što smanjuje uspješnost oplodnje.
Toplotni udar (hipertermija) kod životinja može nastati usljed visokih spoljašnjih temperatura, velike vlažnosti zraka i neadekvatne ventilacije, kada organizam životinje ne može da se oslobodi viška toplotne energije. Kao i kod ljudi, toplotni udar kod životinja može izazvati ozbiljne probleme. Simptomi toplotnog udara kod životinja uključuju:
- – Ubrzano i plitko disanje (dahtanje),
- – Povišena tjelesna temperatura,
- – Veće potrebe za pijaćom vodom, često uz smanjeno izlučivanje mokraće (oligurija) ili potpuni prestanak (anurija),
- – Nesiguran hod (teturanje),
- – Pasivnost (otežana pokretljivost),
- – Smanjen apetit,
- – Malaksalost,
- – Grčevi i trzaji mišića, ako se ne pruži adekvatna pomoć na vrijeme.
Različite vrste domaćih životinja različito podnose visoke temperature. Konji su najmanje osjetljivi, jer imaju dobar sistem znojenja. Ovce relativno dobro podnose visoke temperature, dok su goveda sklonija toplotnim udarima, iako imaju razvijen sistem termoregulacije. Perad je vrlo osjetljiva na visoke temperature zbog nedostatka znojnih žlijezda, dok su svinje najosjetljivije jer nemaju razvijene znojne žlijezde i često se valjaju u blatu ili barama kako bi se rashladile.
Mjere za sprečavanje toplotnog udara kod životinja uključuju:
- – Pojačana ventilacija u štalama – Osigurajte dobar protok zraka kroz otvorene prozore i vrata, i koristite ventilatore ako je moguće,
- – Prskanje životinja vodom – Koristite uređaje za raspršivanje vode u štali kako biste rashladili životinje,
- – Osiguranje svježe pijaće vode – Obavezno osigurajte dovoljnu količinu svježe vode tokom cijelog dana,
- – Organizovanje ispaše ili transporta – Planirajte aktivnosti u ranim jutarnjim satima kada su temperature niže,
- – Smanjivanje broja grla u objektu – Koristite nastrešnice van objekta kako bi ste smanjili broj životinja u zatvorenom prostoru,
- – Šišanje ovaca u proljeće – Smanjuje mogućnost toplotnog udara kod ovaca,
- – Dodavanje vitaminsko-mineralne smjese u ishranu – Povećava otpornost organizma na visoke temperature.
Ako dođe do toplotnog udara, odmah sklonite životinju u hlad, ako je izložena direktnim sunčevim zracima. Na glavu i potiljak stavite krpu natopljenu hladnom vodom i prskajte životinju vodom kako biste je rashladili. Takođe, obavezno se posavjetujte s veterinarom za dalju pomoć i savjete.
Tokom ljetnjih mjeseci, preporučuje se hranjenje životinja tek nakon zalaska sunca, jer noćne temperature mogu pomoći da se stoka oporavi od visokih dnevnih temperatura. Ispašu goveda treba organizovati tako da krave izlaze na pašnjak ujutro nakon mužnje i ostaju do podneva, zatim se vraćaju u staju do 17 sati i hrane kukuruznom silažom. Nakon toga, ponovo se puštaju na pašnjak do 22 sata, a noć provode u staji uz prihranu kukuruznom silažom. Ovaj način ishrane može povećati proizvodnju mlijeka za 10% u odnosu na tradicionalni način ispaše.
Na pašnjacima bez prirodne zaštite treba izgraditi nadstrešnice kako bi se stoka mogla skloniti od jakih vrućina. Takođe, treba obezbijediti dovoljno svježe vode za napajanje. Količina potrebne vode zavisi od vrste i kategorije životinja, njihove starosti, fiziološkog stanja, načina ishrane, produktivnosti i spoljnih uslova.
Pravilno upravljanje tokom suše može pomoći u očuvanju zdravlja i proizvodnje domaćih životinja. Ako se suočavate sa ozbiljnim problemima, konsultujte se sa stručnjacima za stočarstvo ili veterinarima za specifične savjete i podršku.
