Za uspješno baštovanstvo i uzgoj voća dobro je poznavati karakteristike zemljišta na kojem se biljka sadi, ali i posebne zahtjeve određenih biljaka. Tako će uspjeh biti veći.
Za bilo kakvu sadnju moramo pripremiti zemljište jer od kvalitetne pripremi zavisi i uspjeh našeg posla. Razlikujemo nekoliko vrsta – pjeskovito, glinasto, ilovasto tlo… Nisu sva tla jednako kvalitetna. Najpogodnije tlo za sadnju, tvrde agronomi, ilovasto je tlo i to ponajprije zbog svoje mrvičaste strukture. Pjeskovita tla su rahla, ali brzo gube vlagu, dok je najnepogodnije glinasto tlo. Ono je zimi jako ljepljivo, za toplijih dana grudasto i “teško”.
– Svaka kultura ima svoje zahtjeve koje valja uvažavati. Najvažnije je da se tlo za sadnju kvalitetno pripremi te prihranjuje tokom vegetacije – ističe mr. agronomije Marina Antolović iz Vrtnog centra Viškovo. Nadalje ističe kako je dobro držati se plodoreda. To je jedna od najvažnijih mjera sprečavanja pojave različitih bolesti i štetočina. Ako se oni i pojave, najbolje je potražiti stručnu pomoć, a ne koristiti fungicide i insekticide na svoju ruku.
Za sve koji tek otkrivaju čari rada na zemlji dobar je savjet odnijeti zemlju na analizu u laboratorije koje ih sprovode. Ondje će stručnjaci, uzimajući sve relevantne faktore, najbolje procijeniti kako pomoći tlu.
Pročitajte: Pripremite baštensku zemlju za sadnju cvijeća – 3 trika za zdravu podlogu i bujne biljke
VOĆE
Voćke je najbolje saditi tokom faze mirovanja jer ima povoljnije uslove za ukorjenjivanje i razvoj korijena. Sadimo li u starom voćnjaku, najbolje je iskopati jamu duboku između 60 i 80 cm, promjera jedan metar. Podižemo li novi voćnjak, površinu najprije treba raskrčiti. Neravnine, depresije i izbočine valja izravnati kako bi se osiguralo otjecanje suvišne vode. Valja raskrčiti i kamenje. To je preduslov za daljnju pripremu tla.
Novi voćnjak traži obavljanje i nekoliko zahtjevnih radnji, primjera, od podrivanja, tanjiranja, đubrenja, oranja, zatvaranja brazda do završnih priprema i razmjeravanja. Za te radove treba koristiti različite mašine. Valja voditi brigu i o nagibu terena. Naime, ako ima nagib veći od 10 posto, potrebno je napraviti tzv. terasiranje voćnjaka. Ono će spriječiti eroziju zemlje i ispiranja potrebnih hranjivih materija.
Novim zasadima voćaka važno je osigurati i dovoljno vode, posebno ako je vrijeme suvo. Važno je voćke zaštititi od glodara koji vole grickati njihovo korijenje i koru. Voćar se mora pobrinuti da voćka bude zaštićena od korova, da ima dovoljno svjetla i prostora za razvoj.
Za mladu voćku korisno će biti postaviti mlač, jer će čuvati vlagu, držati potrebnu temperaturu zemljišta, popraviti strukturu zemlje i osigurati kvalitetnije plodove.
Pročitajte: Zašto dolazi do “zamora” zemljišta i kako ga spriječiti
POVRĆE
Paradajz je jedna od najčešćih povrtnica u baštama. Zahtijeva temperature od 18 do 22 °C, mnogo svjetlosti i relativnu vlagu od oko 65 posto. Tlo za uzgoj mora biti rahlo, blago kisele reakcije pH 6,0-6,5. Vrijeme sadnje zavisi od regije. Sadnja se obavlja u razmaku od 80 x 40 cm. Važna je prihrana tokom vegetacije. U plodoredu paradajz kao prethodnu kulturu zahtijeva salatu, špinat, mladi luk, a nikako papriku, patlidžan i krompir.
Paprika traži puno topline, idealne temperature su 22 – 25 °C. Najbolje uspijeva na humusnim rastresitim tlima pH reakcije od 6,0 do 6,8. Paprika iz tla iznosi velike količine azota, fosfora i kalijuma te je kod pripreme tla potrebno pojačano đubrenje istim. Sadnja na otvorenom se obavlja kada prođe opasnost od mrazova. Razmak sadnje je 30 x 70 cm. Dobrodošli predusjevi su kulture iz porodice mahunarki.
Za krastavce optimalne temperature za rast i razvoj su između 25-27 °C te zahtijevaju dosta vlage u tlu i zraku. Najbolje uspijeva na dubokim, plodnim tlima neutralne ili blago kisele reakcije (pH 6,5). Takođe ih je potrebno prihranjivati i zalivati zavisno od vremenskih prilikama. Plodored je svakako mjera koje se moramo držati, a krastavac je najbolja predkultura za paradajz, kupus i papriku.
