Grašak je biljka prohladne i vlažne klime, jarog, rjeđe ozimog karaktera. Povrtni ili baštenski grašak uglavnom je jara kultura.
Toplota
Sjeme počinje da klija već na 2°C kod sorti okruglog i glatkog zrna (var. vulgare), dok sorte smežuranog sjemena (var. medullare) počinju da klijaju tek na 4-6°C. Optimalna temperatura nicanja je oko 20°C. Minimalna temperatura rasta graška je 4,5°C. Optimalne temperature tokom nicanja su različite. U fazi cvjetanja 16-20°C, a u vrijeme obrazovanja plodova 16-22°C. Noćne temperature treba da budu niže za oko 10°C od dnevne. Temperature iznad 25°C su štetne, a rast se zaustavlja na 35°C.
Mlade biljke graška, prije cvjetanja, izdrže kratkotrajne mrazeve do -6°C. Ukupna potreba sorti graška za toplotom često se izražava u toplotnim jedinicama, tj. sumom srednjih dnevnih temperatura smanjenih za minimalnu temperaturu rasta (4,5°C) od sjetve do tehnološke zrelosti.
U našim klimatskim uslovima ta suma kreće se od 600 do 1000 toplotnih jedinica, zavisno od sorte.
Pročitajte: Lima pasulj – Grašak, boranija, pasulj sve u jednoj sorti
Svjetlost
Grašak je biljka koja zahtjeva intenzivnu osvjetljenost. Ukoliko su biljke zasjenjene, dolazi do izduživanja stabla, a cvjetanje i sazrijevanje kasni. Većina sorti graška reaguju kao biljke dugog dana, ali je za njegovo puno razviće dovoljan i dan od 12 časova. Svjetlost je naročito značajna u periodu cvjetanja i zametanja mahuna i sjemena.
Vlaga
U toku vegetacionog perioda potrebe biljke graška za vlagom su dosta velike, te se visok prinos i kvalitet zrna može postići samo u optimalnim uslovima vlage zemljišta i vazduha.
Optimalna vlažnost zemljišta je 60-80%. Međutim, ako je zemljište previše vlažno usjev graška vrlo brzo propada. Ovu činjenicu treba imati u vidu pri izboru mjesta i položaja za proizvodnju graška.
Niska relativna vlažnost vazduha (ispod 60%) i suvi vjetrovi veoma su štetni. Isto tako suviše vlažan vazduh usporava razviće i stvara povoljne uslove za razvoj bolesti.
Pročitajte: ŽIŽAK – Štetočina koja uništava GRAŠAK, kako je spriječiti?
Zemljište
Grašak uspijeva na mnogim tipovima zemljišta, od lakših do težih. Raniju sjetvu graška potrebno je uvijek izvoditi na lakšem toplijem, a kasnije na nešto težem, ali dobro dreniranom zemljištu. Podvodna, zabaren i vrlo teška zemljišta nisu pogodna za proizvodnju graška. Najbolje uspijeva na slobo kiselom, neutralnom i slabo alkalnom zemljištu (pH 6-8).
Litaratura: Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.
