U Mačvi na gazdinstvu Smiljanić, imaćete priliku da vidite kako izgleda proizvodnja neobičnog kivano voća, ili afrička rogata dinja
Berba je uveliko počela, pa su palete i prikolice već pune. Domaćica, Andrea, kaže da je godina veoma pogodovala kivanu, te da je prinos veoma dobar. Ali da krenemo od samog početka, otkud ideja za proizvodnju ovog egzotičnog voća?
“Mi ga sijemo već desetak godina, ali samo za naše potrebe. Prije dvije godine smo rješili da to malo uozbiljimo i da ga ponudimo tržištu.” – kaže Andrea Todorović, najmlađi član gazdinstva Smiljanić iz Mačvanskog Belotića.
I PRINOS I KVALITET BOLJI NEGO U ZEMLJAMA U OKRUŽENJU
E sad da spomenemo i sam prinos. Naime, kivano, iako potiče iz Afrike, je veoma poznata biljka širom Evrope. Ispostavilo se da mu mačvanska oranica itekako odgovara, te su i prinosi daleko veći u odnosu na neke druge evropske zemlje. Da slikovitije objasnimo, ima ga oko 70-80 po jednoj kućici, ili 74 tone po hektaru.
“Uporedili smo naše rezultate sa zemljama iz okruženja, i ustanovili da su njihovi prinosi upola manji u odnosu na naše. Ovo podneblje mu zaista odgovara.” – ističe naša sagovornica.
Kivano se proizvodi skoro kao lubenica, dodaje Andrea. Do 15. maja se mora izneti i presaditi napolje, a berba kreće u septembru. Iako je afrička voćna vrsta, on zahteva navodnjavanje, a do sada nisu primjetili da ga nešto posebno napada. Što se prihrane tiče, nisu primjenili ništa specijalno, već su analizom zemlje utvrdili šta joj nedostaje i to joj nadomjestili. Bere se kada nije potpuno zreo, jer on sam kasnije dozrijeva u gajbicama. Ima bodlje, te se mora brati sa rukavicama i slagati pojedinačno, kako ne bi oštetili jedni druge. Što se gramaže tiče, ona je klasirana, a najveći koji su ubrali naši domaćini bio je 860 grama.
“Gramaža se kreće od 230-250 grama pa čak do 860, to je najveći koji smo mi imali. Postoje klase, naravno, kao i u svemu. Ti od 250 grama su treća klasa, druga je od 300-400 grama, a sve preko toga je prva klasa.” – objašnjava nam Andrea.
TRŽIŠTE POSTOJI, ŠANSA JE IZVOZ
Iz priloženog vidimo da se kivano može uspješno proizvoditi i kod nas, ali se onda nameće pitanje: postoji li tržište za njega? Kako su nam rekli naši domaćini, kod nas je ono dosta stidljivo, dok se u inostranstvu prodaje veoma lako. Prošle godine su radili izvoz sa hrvatskim otkupljivačem koji im je rekao da on može prodati sve što proizvedu. Međutim, naš kivano mu treba tek u decembru, kada prodaju tamošnji, hrvatski, ali onda dolazi do problema, kako ga sačuvati do kraja godine?
“Hrvatski otkupljivač bi sve da nam otkupi, ali u decembru. I oni tamo imaju proizvodnju, te logično prvo prodaju svoj. Ali mi ga ne možemo uspešno sačuvati do tad. Potrebne su nam ULO hladnjače, jer se čuva na 18 stepeni. Još smo mi na samom početku, pa vidjećemo kako će sve ići. Voleli bismo pre svega da domaće tržište upoznamo sa kivanom.” – kaže Andrea.
Inače, sjeme kivano voća se nabavlja u inostranstvu i 10 semenki košta 5 eura. Zvuči skupo, ali je komad kivana, bez obzira na gramažu, 150 dinara. A spomenućemo I to da se radi o jednoj veoma zdravoj biljci, punoj vitamina, te dnevno smijete pojesti samo dva. Doktori je preporučuju za poboljšanje krvne slike, traže je sportisti za vitaminske napitke, a na svoj meni uvrstili su ga i brojni beogradski restorani.
Izvor: Agro Saveti
