Ove godine u BiH je uvezeno 500 tona meda, a poseban problem predstavlja kvalitet tog meda i drugih pčelinjih proizvoda, rekao je Damir Barašin, predsjednik Društva pčelara iz Banjaluke.
“To je med izuzetno niskog kvaliteta, ali pored toga, daleko veći problem predstavlja neregularni uvoz meda nad kojim nemamo apsolutno nikakvu kontrolu. Sa inspekcijskim organima pokušavamo doći do određenih rješenja i staviti to pod kontrolu kako bi potrošači mogli da konzumiraju pravi med i kad nešto plate da znaju šta su kupili”, rekao je Barašin.
On je naveo da se cijena kilograma meda u Republici Srpskoj kreće od 17 do 25 KM, koliko košta hercegovački med.
Barašin je istakao da ova godina, kao i prethodne tri, nije medonosna, te da najveći problem predstavljaju klimatske promjene.
“U posljednje tri godine zabilježeni su jaki mrazevi pred samo cvjetanje bagrema, zatim veliki broj kišnih dana u maju, te duži sušni period nakon toga”, rekao je on, dodajući da je uz takve ekstremne promjene vremena teško održati pčelinje zajednice na koje, pak, utiču i drugi elementi poput zagađenja i pretjeranog prskanja usjeva i komaraca.
