Osvješćivanju kupaca mogla bi da pomogne aplikacija za mobilne telefone Scan4Chem, preko koje će korisnici moći da saznaju da li roba na rafovima sadrži neku od 201 supstance koje izazivaju zabrinutost po kriterijumima EU.
Ova aplikacija je već dostupna za korišćenje, a dio je projekta koji u Srbiji sprovodi Alternativa za bezbjednije hemikalije (Alhem), uz još 20 evropskih organizacija koje predvodi Državna agencija za životnu svojinu Njemačke. Ova organizacija okuplja hemičare i stručnjake koji imaju iskustva sa upravljanjem opasnim hemikalijama.
Supstance koje izazivaju zabrinutost inače se mogu naći u proizvodima za svakodnevnu upotrebu, koncentracija im je ograničena na 0,1%, a njihov uticaj na zdravlje može biti kancerogen, mutagen i toksičan za reprodukciju.
– Najpoznatije među ovim supstancama su ftalati, koji su česti u proizvodima od plastike, usporivači gorenja u sunđerastim dijelovima namještaja i recikliranoj plastici, bisfenol A, koji se može naći u plastičnim bocama za vodu, i perfluorovane supstance, česte u nepromočivoj odjeći i oštećenom posuđu od teflona – navela je programska direktorka Alhema Jasminka Ranđelović.
Na koji način će ova aplikacija biti od koristi potrošačima?
Kako su objasnili u ovoj organizaciji, bitno je da korisnici što češće skeniraju barkod proizvoda (ili unošenjem podataka dostupnih na deklaraciji) i na taj način pošalju snabdjevaču ili proizvođaču upit o tome da li sadrži neku od opasnih hemikalija.
Prema Zakonu o hemikalijama, koji je već devet godina na snazi u Srbiji, snabdjevač je dužan da na taj zahtjev odgovori u roku od 30 dana. Potrošač, prema odredbama Člana 27. Zakona o hemikalijama, ima pravo na informaciju o prisustvu supstanci koje izazivaju zabrinutost u proizvodu ukoliko je njihova koncentracija iznad 0,1%.
Masovno korišćenje ove aplikacije, osim dobijanja informacije o robi koja se kupuje, trebalo bi da stvori i veliku bazu podataka o sastavu proizvoda različitih kompanija. Ali niko ne očekuje da će to ići lako. Zato je i potrebno da se stvara pritisak na kompanije kako bi one vremenom shvatile da je jednostavnije da same izlaze s podacima o sastavu proizvoda i smanje upotrebu štetnih supstanci i zamijene ih bezbjednijim alternativama.
Aplikacija se istovremeno pojavljuje na 13 jezika, od kojih je Srbija jedina zemlja van EU koja je uključena u ovaj projekat za ostvarivanje prava građana koji imaju pravo da bi biraju zdravu robu kada kupuju.
– Aplikacija je adaptirana za naše tržište. Naše iskustvo, pošto smo već slali pisma kompanijama, pokazalo je da će se onaj ko odgovori u roku dvije nedjelje i obratiti potrošaču, dok drugi neće ni odgovoriti. Primjetili smo da su oni koji su se odazvali uglavnom kompanije čiji proizvodi ne sadrže štetne hemikalije – rekla je Jelena Milić iz Alhema.U ovoj organizaciji kažu da se sve ovo odnosi na hemikalije za koje je dokazano da imaju štetno dejstvo i koje su ušle u proceduru za zabranu. Taj postupak traje dugo, ali u tom vremenu potrošač ima, po propisima, pravo da zna gdje su te supstance prisutne.
Prema onlajn istraživanju Alhema sa početka ove godine, 90% ispitanika je svjesno problema, a različiti stepeni zabrinutosti postoje kod ukupno 72%. Polovina anketiranih odgovorila je da ne zna koji proizvodi mogu biti rizični i zašto, a više od 8% se izjasnilo da bi koristili aplikaciju kako bi saznali da li proizvodi sadrže supstance koje izazivaju zabrinutost.
Izvor: Politika
