Šparoga ili šargla vodi porijeklo iz zapadnog Mediterana, odakle se proširila u srednju i sjevernu Evropu. To je rano povrće sa naših polja i šumaraka.
Šparoga je višegodišnja biljka koja na istom mjestu ostaje 10-15 godina, pa se proizvodi na izdvojenim parcelama i pri novom podizanju zasada ne smije na istu površinu doći 4-5 godina. U prvoj godini vegetacije sporo se razvija, obrazuje 3-4 izdanka visine 50-60 cm, a u drugoj 5-6, a u trećoj već oko 10 i dalje povećanje broja izdanaka je do pete godine starosti, a nakon toga je opadanje rasta i razvoja.
Priprema zemljišta i sjetva
Za proljetno zasnivanje šparglišta pripremu zemljišta treba uraditi u jesen oranjem na 40-60 cm ili oranjem na 30-40 cm podrivanjem do 70 cm, zavisno od tipa zemljišta. Uz ovu opciju unose se i potrebne količne đubriva. Za direktnu sjetvu šparoge u proljeće zemljište se površinski obrađuje u više navrata, da se unište iznikli korovi.
Sjetva je na uzdignutim gredicama, u redove na razmak 1,2 do 2 m ili u dvoredne trake sa razmakom redova u traci od 30 do 40 cm. Razmak unutar reda je 10-15 cm uz dubinu sjetve do 5 cm.
Razmnožavanje šparoge
Za vegetativno razmnožavanje šparoge koristi se djeljeni rizom, koji se uglavnom koristi za obnavljanje proizvodnje iz stare plantaže ili rasad.
Rasad šparoge golih žila sadi se u jesen u oktobru ili u proljeće u februaru ili martu. Sadnja kontejnerskog rasada je od juna do septembra. Etiolirana šparoga sadi se na rastojanje redova 100-150 cm, a zelena 80-100 cm, dok je rastojanje u redu 40 cm.
Dubina sadnje uslovljena je razvojem biljke, jer se svake godine rizom (čokot) približava površini zemljišta. Šparoga se sadi tako da pupoljci budu na dubini od oko 20 cm, zavisno od tipa zemljišta, pri čemu se otvaraju brazde dubine 25-30 cm i širine 30 cm. Na dno brazde se unosi kompost ili zgoreli stajnjak u sloju 3-4 cm i preko njega sloj zemlje, 3-5 cm, u obliku humke.
Rasad se sadi tako da ostaci izdanaka budu u pravcu brazde, a korijen raširen da obuhvati humku. Sadnice se prekrivaju zemljom do korijenskoh vrata.
Specifične mjere njege
Šparoga se počinje brati treće godine, pa tako od treće godine i u daljim godinama berbe u rano proljeće, prije izrastanja biljaka formiraju se bankovi visine 25-30 cm, širine u osnovi 30-40 cm, a pri vrhu 25-30 cm. Bank se formira plugom, mašinom za zagrtanje krompira ili specijalnom mašinom za bankove.
Bank mora imati ravne površine, jer se samo tako može primjetiti da li izdanci podižu zemlju, što je i sam momenat berbe.
Za ranu proizvodnju šparoge bank se prekriva crnom PE folijom. Folija se polaže mehanizovano ili ručno s tim sa se ivice prekrivaju zemljom. Pogodnost crne folije je jer se zemljište brže zagrijava, što omogućava za 10-14 dana raniju berbu i znatno povećanje ukupnog prinosa.
Šparoga započinje rast pri temperaturi 4-7ºC i tada izdanci “svijeće” dostižu nivo zemljišta banka. Izdanci brzo rastu i najveća je berba do polovine maja. Etiolirani izdanci se beru tako da se odlome rukom iz osnove, a otkopavanje zemlje oko izdanka vrši se drvenom kašikom uz prethodno pažljivo otkopavanje sa strane banka.
U početku je berba jednom, a kasnije i dva puta na dan. Berba zelene šparoge je ranije od etiolirane. Izdanci se beru kada dostignu visinu 15-20 cm. I kod nje se izdanci odlome ili odsijeku ispod površine zemlje.
Prinos šparoge u prvoj godini varira 0,6-5,5 t/ha, a ukupni prinos dostiže 20-60 t/ha, a izuzetno i 100 t/ha.
Izvor: agrosavjet.com/ Literatura: Malo gajene vrste povrća, Mr Vida Todorović
PROČITAJTE:
Kako đubriti krastavce za visoke prinose?
KOMORAČ – Kako i kada proizvoditi?
