Naslovnica Magazin Priče sa sela Slađa Vidović iz Gradiške, uspješna žena preduzetnica – danas joj studenti dolaze...

Slađa Vidović iz Gradiške, uspješna žena preduzetnica – danas joj studenti dolaze na praksu

Danas je Rasadnik Vidović jedan od najozbiljnijih i najprofesionalnijih rasadnika povrća i cvijeća na širem području Lijevča. Ovih dana Slađa Vidović vrši intenzivno rezanje i isporuku hrizantema. Nekoliko punih plastenika ovog divnog cvijeta odmor su za oči i dušu.

Godina je 1995. Slađa Vidović iz sela Dušanovo u opštini Gradiška odlučuje da napravi svoje prve preduzetničke korake u poljoprivredi.

“Imala sam mali, ručno rađen plastenik dva sa dva. Muž na ratištu, zima steže, a ja upelcala nešto malo pelagonije. Kud’ ću, šta ću, odlučim se ja da raspalim roštilj u plasteniku i zaštitim biljke od zime. Pri tome nemam rora, dim ne može napolje nego ostaje unutra… nemam ti šta pričati!”, kroz iskren osmjeh započinje priču Slada.

“To je bilo tek što smo uselili u kuću, majka nam donijela nove prekrivače u naselje… nismo imali drugog izbora nego uzeti te prekrivače i prekriti lozice. Još ih čuvam, ne mogu ih baciti. Ali su biljke preživjele!”, ponosno ističe Slađa.

Šest godina poslije prvi ozbiljni drveni plastenik

Godina je 2001. Slađa započinje sa proizvodnjom rezane hrizanteme. U međuvremenu je sa porodicom napravila svoj prvi ozbiljniji drveni plastenik od pedesetak kvadrata. Zalivanje je rađeno ručno, bez sistema kap po kap. Vremenom su se improvizovani plastenici širili, pa je bilo dosta lakše proizvoditi cvijeće, ali i rasad povrća. Ovog puta bez roštilja i prekrivača.

Sladini počeci nisu bili ni malo laki, ali sve je rezultiralo uspješnim poslom

“Usječem ti ja svoje prve hrizanteme, potrpam ih u one velike kante vode, oborim siceve i povezem u limuzini. Eto koliko sam znala. Kako sam brzo krenula da isporučim cvijeće kupcu, na put mi izlete konjska kola. Zakočim naglo, a ona voda i hrizanteme po meni! Dođem onako mokra u cvjećaru, nit’ znam koliko je para cvijeće, ono se smokrilo, ofucalo. Kupac ih je prihvatio bez zamjerke. Kontam se ja u sebi, neka sam samo uhvatila za gorivo da se mogu vratiti kući”, veselo nam priča Slađa.

Slađa Vidović registrovala proizvodnju presadnica povrća i cvijeća

Godina je 2008. Slada kupuje svoje prve profesionalne plastenike, koji su omogućili savremene uslove za proizvodnju većeg obima i sa manje patnje. Nekoliko sezona kasnije, u funkciju se stavljaju još dva nova plastenika, čime se stiču uslovi za ozbiljnu proizvodnju rasada povrća i cvijeća. Potrebno je naglasiti kako je Slada sa rastom kapaciteta za proizvodnju izvršila i registraciju preduzetničke djelatnosti, te registrovala proizvodnju presadnica povrća i cvijeća kod nadležnih institucija, što je omogućilo dalji rast i razvoj proizvodnje, kao i širenje distributivne mreže. Međutim, izazovi ne prestaju.

“Prije tri godine desio se onaj veliki snijeg. Čitavu noć smo pratili radarske mape i strijepili. Između plastenika snijeg je bio za vr’ mene… Mislila sam ući u leje i sasjeći najlon kako bih sačuvala konstrukciju od loma. Međutim, snijeg je ujutro stao, a plastenici su ostali na mjestu. Nedirnuti. Mi smo jedni od rijetkih koji su te zime sačuvali proizvodnju i plastenike”, sjetno nam na kraju priče kaže Slađa. Danas Slađa sezonski angažuje i nekoliko lokalnih žena.

Studenti dolaze na praksu u rasadnik

Danas je Rasadnik Vidović jedan od najozbiljnijih i najprofesionalnijih rasadnika povrća i cvijeća na širem području Lijevča. Veliki broj zadovoljnih kupaca koji se svake sezone vraćaju po nove presadnice i cvijeće su dokaz za to. U proizvodnji joj pomažu porodica, ali i nekoliko lokalnih žena koje angažuje sezonski. Veoma često Slada svoje znanje i iskustvo nesebično prenosi i na studente Poljoprivrednog fakulteta u Banja Luci, koji u rasadnik dolaze na praksu. Ovih dana vrši se intenzivno rezanje i isporuka hrizantema. Nekoliko punih plastenika ovog divnog cvijeta odmor su za oči i dušu.

Poljoprivreda je težak i mukotrpan posao. Mnogi bi rekli da u poljoprivredi nema mjesta za žene. Još preduzetnice. Međutim, praksa nam govori upravo suprotno. Ruralne žene su hrabre, istrajne, te im veoma često ne fali pozitivnog inata. Slada ne krije želju za daljim razvojem i proširenjem proizvodnje i asortimana. Sa širokim osmjehom na licu spremna je za nove izazove.

Izvor: Agroklub.ba

Exit mobile version