Sredinom februara počinje sjetva ranog povrća u plastenicima bez grijanja. Povrtari će imati pune ruke posla, jer na spisku su paprike, patlidžan, tikvice, paradajz, celer, peršun, blitva, spanać, bosiljak, luk, vlašac, ali i grašak i rotkvice.
Osvježavajuće povrće ukusnog ružičasto-bijelog korijena može da se sije preko cijele godine, ali najviše se upotrebljava u rano proljeće. Pogodna je za sukcesivno grijanje i sjetva može da se obavlja u intervalima od dvije nedjelje.
Rotkvica može da nikne i na temepraturi od 2 do 3 stepena, mada je optimalna oko 22. Kada nikne, biljka lijepo napreduje na oko 18 stepeni, pa je zbog toga idealna za gajenje u plastenicima pred kraj zime. Mlade biljke su otporne i na blagi mraz. Vegetacioni period je od 30 do 40 dana – kaže savjetodavac za povrtarstvo Ljiljana Vuksanović.
Sjetva se obavlja u redovima. Razmak u redu treba da bude od 3 do 5 centimetara, a između redova od 20 do 30 centimetara.
Pročitajte: Šta saditi zimi u plasteniku?
Mladi kupus teško je proizvesti na otvorenom polju, a još teže u plastenicima ukoliko domaćini žele da ga iznesu na tržište već krajem marta ili početkom aprila. Ranostasne sorte sa veoma kratkom vegetacijom od 55 do 60 dana, počinju proizvodnjom rasada već na početku februara.
Rani hibridi kupusa namijenjeni su za gajenje u plastenicima. Smijeliji proizvođači rasad gaje i ranije, pa ga sade već početkom februara – kaže savjetodavac Ljiljana Vuksanović.
U slučaju veoma niskih noćnih temperatura iskusni proizvođači kupus prihranjuju aminokiselinama preko lista i dodaju gel đubriva, kako bi biljka što lakše podnijela temperaturne stresove. Gustina sadnje u plasteniku je važna, jer je cilj da kupus što prije počne da savija glavicu, kako ne bi išao u visinu. Najbolje se pokazao razmak između redova od pola metra, a 45 centimetara od korijena do korijena.
Gušća sadnja donosi kasniju berbu i gubitak u profitu. Poznato je da ovo rano povrće ima odličnu cijenu u rano proljeće. Za gajenje ultra-ranog kupusa u plastenicima poželjno je imati orošivače, pogotovo kada temperatura malo poraste, a u njih se ubacuju i gel đubriva. Orošivači spuštaju temperaturu ispod folije i ujedno prihranjuju biljke.
Izvor: dobrojutro.co.rs
