S prvim naznakama proljeća, odnosno čim sunce zagrije zemlju, počinje i povrtarska sezona na otvorenom. No, da li znate kad je najbolje početi sa sjetvom, te kako da se najbolje pripremite?
Kada je vrijeme da se sije?
Oni iskusniji povrtari su vjerovatno već u januaru napravili plan šta će i kada sijati na otvorenom, te koje povrće i u koje vrijeme se sije za rasad. S obzirom na to da skoro svaka povrtarska vrsta traži određenu temperaturu za nicanje, rast i dozrijevanje, te osvjetljenost, neophodno je napraviti dobar raspored sjetve.
Tokom sjetve povrća, može se reći da postoje tri važnija roka sjetve ili sadnje, a to su rana proljećna, postrna i jesenje zimska proizvodnja.
Pročitajte: Poboljšajte rast rasada – Punjenje toplih leja svježim organskim đubrivom
Proljećna sjetva, odnosno sadnja povrća počinje rano s proljeća sjetvom biljaka otpornih na hladnoću, poput mrkve, peršuna, luka, graška, i završava se sjetvom vrsta koje su osetljive na hladnoću, poput krastavaca, dinja, lubenica, boranija, tikvica.
Za ranu proljećnu proizvodnju povrće se sije od sredine februara, i to ako će se gajiti u grijanim baštama pod krovom, početkom marta za negrijane plastenike, a sredinom ovog meseca za uzgoj na otvorenom polju.
Priprema za sadnju
Ako ste odredili i predvidjeli prostor za usjeve, savjet je da adekvatnim alatom, poput vila, osloboditi zemlju i date joj prostora da diše. Na taj način, zemlja će se ljepše sušiti i grijati, te će dozvoliti korijenju da lakše prodre kroz njene slojeve i izbije na površinu.
Ako imate u planu da u vrtu posadite povrće, na taj način ćete imati mogućnost uživanja u plodovima, a praktično možete uzgojiti količinu potrebnu za vašu porodicu i povrće mnogo kvalitetnije od onog iz prodavnice. Inače, tajna uspješne sadnje je u kvalitetu sjemena.
Povrtari savjetuju da sadnju započnete tako što ćete prvo posaditi povrće otporno na mraz, kao što su grašak, mrkva, spanać, rotkvice, salate, luk…
Kako se sije povrće
Povrće se može sijati u redove i u kućice, ali je, kako navode povrtari, sjetva u redove bolja. Ona se može obavljati ručno i mašinski, s tim da se na malim površinama sije ručno ili malim ručnim sijalicama.
U kućice se sije povrće kao što su krastavci, lubenice, dinje, boranija, grašak i dr. a time se pruža mogućnost da se sije na tačno određeno rastojanje u i između redova.
Dubina sjetve je vrlo značajna za sigurno i pravilno nicanje, s tim da dublje posijano sjeme teže niče, a suviše plitko često propada, jer ne isklija ili se klica osuši. Za svaku vrstu povrća postoji optimalna dubina sjetve i ona se utvrđuje na osnovu snage klice i osobina zemljišta. Ukoliko je sjeme sitnije i klica nježnija, utoliko se mora pliće sijati i obrnuto. Na lakim, rastresitim zemljištima sije se dublje, jer u površinskom sloju takvih podloga postoji izraženo kolebanje vlage. Osim toga, na lakom zemljištu klica savlađuje manji otpor pri nicanju.
Evo nekoliko savjeta za proljećnu sadnju
Sam početak proljeća je idealan period za pripremu uspješne sezone proljećne sadnje.
Baštovanstvo i gajenje određenih kultura je jednostavnije nego što mislite, a evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da poboljšate plodnost i rastresitost vaše zemlje i pripremite se za prolećnu sezonu sadnje.
Prije same sadnje, nahranite vašu zemlju dobrim, kvalitetnim đubrivom. Tako će vaša zemlja biti nahranjena i dobiće svježu dozu nutrijenata neophodnih za njenu plodnost.
Ukoliko imate mogućnost, koristite što kvalitetnija đubriva u određenoj mjeri, i to baš onoliko koliko je potrebno usjevima koje ćete saditi. Biljke sa plićim korenjem, zahtijevaju manju količinu đubriva, svega par centimetara ispod površine tla.
