Postoje dvije vrste peršuna: peršun korjenaš i peršun lišćar. Mi ćemo se baviti uzgojem peršuna korjenaša jer on ne daje samo aromatično lišće nego i zadebljao korijen koji se koriste kao dodatak jelima. Biljka peršuna može bez ikakvih problema da prezimi na niskim temperaturama: naime dobro razvijene biljke lako podnose mrazeve i temperature do -10 stepeni. Takođe, za nicanje sjemena je potrebna temperatura od samo 2 stepena pa ovu biljku možete posijati u oktobru ili novembru.
Kako bi obavili što uspješnuju sjetvu peršuna korjenaša i dobili pravilan korijen koji nije deformisan i napadnut od strane bolesti ili štetočina, važno je izbeći neke od grešaka koje se ponavljaju.
Pročitajte: Sve što treba da znate o SJETVI PERŠUNA – Vrijeme, mjesto, đubrenje, njega
Tablica pogrešnih i ispravnih stavki u sjetvi i gajenju peršuna korjenaša:
| Pogrešno | Ispravno |
|---|---|
| Previše kisela, teška zemljišta u kojima je visok nivo podzemnih voda | Ovakav tip zemljišta dovodi do deformisanih korjenova. Pored toga korijen ćete teško izvaditi kada za to dođe vrijeme. U takvim zemljištima u kojima se zadržava voda može doći do truljenja korijena. Za uzgoj peršuna korjenaša izaberite pjeskovita i aluvijalna zemljišta. Zemljište treba da ima pH vrijednost 6-8. Peršun korjenaš ima sitno sjeme i sije se specijalizovanim sijačicama na međuredni razmak od 30 do 40 centimetara. |
| Gajenje peršuna korjenaša u monokulturi | Ovo je velika greška koja sprječava pravilan rast i razvoj biljaka iz dva razloga: zemljište je iscrpljeno jer ova biljka uzima veliku količinu hranljivih materija iz tla, a sa druge strane mogu se razvijati bolesti. Na istoj parceli peršun korjenaš može se gajiti najmanje poslije 2 godine. |
| Direktno đubrenje peršuna korjenaša stajnjakom | Kako ova biljka ne podnosi direktno đubrenje tim organskim đubrivom, posijte ga nakon kultura koje su njime đubrene. To može biti paradajz, paprika, kupus, krompir. Odličan predusjev su mu i jednogodišnje leguminoze i đubrene okopavine jer osim što ostavljaju hranljive materije u zemljištu, nema korova na njemu. Peršun korjenaš može se gajiti i poslije kultura iz svoje familije: paštrnaka, celera i šargarepe. Primjena plodoreda je važna jer ćete na taj način izbeći bolesti: pepelnicu, plamenjaču, rđu, pjegavost lista. |
| Nedovoljna količina vode tokom nicanja i debljanja korijena | Nakon što su sjemena peršuna korjenaša položena u zemlju, potrebno ju je obilno zaliti. Ukoliko nakon sjetve nema kiše važno je obezbijediti mu redovno zalivanje kako bi pravilno nicao. Ako nema dovoljno vode imaćete prorijeđen sklop i doćiće do stvaranja pokorice, a ako se desi da biljka tokom intenzivnog debljanja korijena nema potrebnu količinu vlage korijen neće biti dugačak i glatak, već žilav, deformisan i kratak. |
| Ne radite predsetvenu pripremu | Sjeme peršuna korjenaša je veoma sitno, te će izostanak predsjetvene pripreme tla pomoću koje se dobija njegova mrvičasta struktura dovesti do neujednačenog nicanja i njegovog sporog tempa. |
